Župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić rekao je jutros za HRT da je u toj županiji cijele noći podrhtavalo tlo kao i prethodne noći. "Na sreću nisu bili potresi kao onaj prvi, ali uvijek to uznemiri stanovnike. Noć je bila mirnija nego prethodne dvije noći. Stanje se malo stabiliziralo i većina ljudi je smještena na toplom. Još uvijek, nažalost, imamo onih koji su pored svojih kuća koji se smrzavaju. Radosna vijest je da danas dolazi prvih 85 kontejnera, nešto je i noćas došlo. Vjerujem da će sljedeću noć biti svi na toplom", rekao je u emisiji "U mreži Prvog".
"To su kontejneri koji imaju kuhinje, dnevne boravke i sobe. Dobar prostor koji se može grijati. Vjerujem da će stanovnicima Banovine i okolice biti od koristi", dodao je te istaknuo kako prema procjenama ima oko 200 obitelji koje se ne mogu smjestiti, koje se ne mogu vratiti u svoje kuće. "Oko tisuću kuća je lakše oštećeno koje bi se u nekom kraćem roku mogle sanirati", objasnio je.
Kreće procjena štete
Dekan građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić je rekao da se cijelu noć pripremao sustav za procjenu štete za kretanje na pregled građevina. "Postupak kreće od danas ujutro. Za razliku od Zagreba, puno više parametara se upisuje u sustav kako bi se mogla napraviti kvalitetnija priprema za izradu troškova koja će biti potrebna za Fond solidarnosti EU-a. Radi se o drugačijoj gradnji, kuće su jače stradale i jači je bio potres pa je potrebnija i cjelovitija priprema za analizu zbog daljnjih troškova", rekao je.
Istaknuo je da je bitno da je sustav moderniziran kako bi svaka kuća dobila svoju adresu gdje se inženjeri priključe, imaju informaciju, nema duplanja da na isti objekt ne dođe više timova. "Jedni timovi u jednom danu mogu pregledati 15-20 objekata, to znamo još od slučaja sa Zagrebom. S obzirom na aktivnosti, to će biti mjesec dana inženjera koji će volonterskim radom pomoći građanima. Imat će bitne informacije kako su zgrade stradale, što treba činiti s njima, vidljivo je da će ovdje biti puno više uklanjanja građevina nego što je to bilo u Zagrebu. Danas izlazi na teren 80-100 statičara u tom djelu. Ljudi se prijavljuiju. Treba pohvaliti kolege koje su već došle iz Splita, Rijeke i Osijeka", rekao je.
Prijava štete
Žinić je rekao da ljudi trebaju prijaviti štetu kako bi im došli statičari. "Nakon prvog potresa stvorili smo aplikaciju na web stranici Sisačko-moslavačke županije gdje su građani prijavljivali. Upravo toga dana kada je bio ovaj katastrofalni potres bilo je prijavljeno 575 oštećenih objekata. Pozivam stanovnike da se prijave na aplikaciju jer je to dodatan podatak koji će pomoći građevinarima i statičarima da nekoga ne zaboravimo", rekao je Žinić.
Lakušić je dodao da je u sustavu prijavljeno 3 i pol tisuće oštećenih objekata. "Jedno su aplikacije i prijavljivanje štete putem web platforme, ali pitanje je koliko se ljudi uopće mogu priključiti. Telefonski dio je jako bitan u tome da prijave svoju nekretninu", dodao je.
Proračunske stavke za obnovu
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat je rekao kako će ministarstvo nakon svih prikupljenih šteta u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj, Karlovačkoj i na području Grada Zagreba krenuti u novu aplikaciju prema Fondu solidarnosti EU-a.
"Komunikacija prema Bruxellesu je intenzivna. Siguran sam da će pomoć biti odobrena no moramo biti puno brži nego što je to bilo kod prve aplikacije. Imamo određenih iskustava i špranca je gotova. Treba samo evidentirati svu štetu koju ćemo moći putem aplikacije kasnije dobiti određena sredstva temeljem koje će se ući u organiziranu obnovu", rekao je.
Istaknuo je da će se veliki dio objekata morat ukloniti, što znači drugačiji konceptualni pristup obnovi. "120 milijuna kuna za početak. Već smo 28.12. imali pripremljenu odluku iznosa 20 milijuna, međutim, kad smo vidjeli razmjere šteta koja se dogodila, nije imalo smisla s 20 milijuna kuna ići s prvom odlukom. Ta odluka nije niti donesena. 100 milijuna kuna bit će za Sisačko-moslavačku županiju. Tijekom dana ću ns županom Žinićem i Zdravkom Marićem probati definirati koji su to ključni prioriteti na kojih se ovih 100 milijuna kuna može utrošiti. Neće tu biti nikakvih kompliciranih zahtjeva", rekao je.
Situaciju s potresom u Hrvatskoj iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.