Rusko cjepivo Sputnik V protiv bolesti COVID-19 od početka je izazivalo sumnje i u znanstvenim krugovima i u javnosti. Ne samo zato što je bilo prvo registrirano, nego i stoga što su mnogi u "ruskom cjepivu" vidjeli i Putinovo geopolitičko oružje. Vremenom je podozrenje spram Sputnika V popuštalo, ne samo stoga što su i ugledni znanstveni časopisi objavili studije koje pokazuju da je to cjepivo i sigurno i visokoučinkovito, već i zbog problema s kojima se mnoge zemlje, pogotovo Europska unija, suočavaju s manjkom cjepiva koje farmaceutske kompanije ne proizvode i isporučuju najavljenim i ugovorenom dinamikom.
U takvoj situaciji, a zbog potrebe da se pandemija što prije suzbije, a gospodarski i svaki drugi život vrate u normalu, mnoge zemlje okreću se Rusiji koja, čini se, postaje pouzdaniji partner za nabavu cjepiva, od zapadnih farmaceutskih divova.
Hrvatska planira nabaviti milijun doza Sputnika V?
I Hrvatska se pridružila sve većem krugu zemalja koje cjepivo protiv Covida-19 traže "na istoku". Premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio kako je angažirao ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministra zdravstva Vilija Beroša da "ukoliko je moguće osiguraju i doze tog cjepiva". No, premijer je naglasio i da Hrvatska želi biti "potpuno sigurna u proceduru" cijepljenja ruskim cjepivom, jer se i dalje oslanja na Europsku agenciju za lijekove (EMA).
Jutarnji list neslužbeno je doznao da se planira nabava milijun, a možda čak i dva milijuna doza ruskog cjepiva, i to prilično žurno kako bi se o ljeta i početka turističke sezone procijepilo 70 posto stanovništva. Ako EMA bude, pak, odugovlačila s izdavanjem dozvole za Sputnik V, Hrvatska navodno ima način da zaobiđe krovnu europsku agenciju te da domaći HALMED (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) odobri rusko cjepivo.
I ministar zdravstva Beroš danas je na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera kazao kako HALMED, ako procijeni da su u slučaju Sputnika V ispunjeni uvjeti sigurnosti i učinkovitosti, može dati privremeno odobrenje za korištenje tog cjepiva.
Situaciju s ruskim cjepivom, danas je na presici Stožera komentirao i ministar Beroš. Kazao je kako bi bilo optimalno u Hrvatskoj koristiti sva cjepiva odobrena od strane Europske agencije za lijekove. No, ima i ali. "Međutim, to ide jako sporo i zato je na našoj regulatornoj agenciji da vidi može li se nekim obilaznim putem dobiti to rusko cjepivo, primjerice interventnim uvozom za hrvatsko tržište. Dva su preduvjeta, učinkovitost i sigurnost. Kada naša regulatorna agencija procjeni da su zadovoljeni uvjeti, naša agencija može neovisno od EMA-e donijeti odobrenje za korištenje neodobrenog lijeka", rekao je Beroš.
Na pitanje zašto se to nije dogodilo i prije, Beroš je kazao: "Nije bilo dovoljno elemenata koji su ukazivali da je rusko cjepivo sigurno i učinkovito. Znamo sada da je ono testirano na 20.000 osoba i to su nove spoznaje. HALMED će sve procijeniti. Što se tiče broja doza, i to će struka odlučiti."
6460409 12.02.2021 Boxes with Gam-COVID-Vac, trade-named Sputnik V, coronavirus vaccine are pictured at a warehouse at Moscow cargo terminal in Sheremetyevo airport, outside Moscow, Russia.,Image: 590501229, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
'Zaboravite birokraciju, dajte zeleno svjetlo tim cjepivima'
No, u priču oko Sputnika V neminovno se upliće i geopolitika. Deutsche Welle piše kako globalna bitka oko stvaranja, a zatim i distribucije cjepiva evocira vrijeme Hladnog rata, jer se neprestano postavlja pitanje koje je bolje: američko, rusko, kinesko, britansko ili njemačko? Balkan je primjer područja gdje ta gepolitička dimenzija posebno dolazi do izražaja. Dok Srbija, koristeći prednosti statusa kandidatkinje za članstvo u EU te dobrih odnosa s Kinom i Rusijom, prednjači u procjepljivanju koristeći najviše kinesko, ali i rusko i američko cjepivo, zemlje poput Sjeverne Makedonije, Crne Gore, BiH, Kosova i Albanije do sada nisu dobile cjepiva, niti se zna kada će ih dobiti. A baš njima su najpotrebnija jer su pri vrhu zemalja po stopi smrtnih slučajeva od Covida-19 u odnosu na broj stanovnika
Vlade tih zemalja namjeravale su čekati pošiljke cjepiva iz Velike Britanije, Njemačke i SAD-a i oslanjati se na obećanu solidarnost EU, ali su ostale razočarane. Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, kao članice NATO-a, isprva nisu bile zainteresirane za kinesko ili rusko cjepivo, sve dok nije postalo jasno da ne mogu računati na svoje saveznike, piše Deutsche Welle.
"Zaboravite birokraciju i dajte zeleno svjetlo ruskim i kineskim cjepivima jer su sva dobrodošla", napisala je ovih dana na svome Facebooku Tatjana Gurzanova, liječnica iz sjeverne Makedonije.
Bruxelles promijenio stav o ruskom cjepivu
Euractiv piše, pak, o "političkim nuspojavama" ruskog cjepiva u trenutku kada su, zbog zatvaranja ruskog oporbenog lidera Alekseja Navaljnog, odnosi EU i Rusije dosegli novu najnižu razinu. U tim odnosima Sputnik V mogao bi biti ne samo zdravstveno, nego i geopolitičko oruđe. EU je, naime, u početku zauzela skeptičan stav spram ruskog cjepiva i kritizirala činjenicu što je u Rusiji bilo brzo registrirano. No, stvari su se promijenile nakon sukoba Bruxellesa s farmaceutskom industrijom zbog fijaska oko distribucije cjepiva, a i podozrenje se smanjilo nakon što je ugledni medicinski časopis The Lancet objavio da je rusko cjepivo učinkovito 91,6 posto protiv simptomatskih slučajeva Covida-19.
Od istočnoeuropskih zemalja Srbija i Mađarska već su kupile Sputnik V, Češka i Hrvatska razmatraju tu mogućnost, dok je najžešći protivnik Ukrajina koja je zabranila Sputnik V tvrdeći da je to "hibridno oružje" koje Rusija želi iskoristiti protiv nje. No, čini se da je rasprava o Sputniku V u Bruxellesu još u vrlo ranoj fazi, među ostalim i stoga što se Sputnik V zasad proizvodi samo u Rusiji, piše Euractiv.
"Za sada to nije na radaru. Da bi bili dio programa cijepljenja EU-a, proizvođači moraju imati proizvodne kapacitete na teritoriju EU-a kako bi bili sigurni da imamo neovisnost", kazao je za Euractiv jedan izvor iz Europske komisije dodavši kako odluka o ruskom cjepivu ovisi o Europskoj agenciji za lijekove, a ne o politici.
'Rusija svojom korona-diplomacijom podriva EU'
Važno je pritom da su i njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazili otvorenost prema ruskom cjepivu. Berlin je čak ponudio svoje pogone za proizvodnju Sputnika V. S druge strane, u Poljskoj nisu baš otvoreni za rusko cjepivo.
"Još nismo analizirali kupnju ruskog cjepiva. Vrijeme je da Europska komisija prikupi isporuke od proizvođača koje će se odvijati prema rasporedu i u deklariranim količinama", kazao je Michał Dworczyk, povjerenik poljske vlade za cijepljenje.
Prof. Agnieszka Legucka, poljska stručnjakinja za rusku vanjsku politiku smatra, pak, da bi nabava ruskog cjepiva nosla sa sobom i neke uvjete.
"Iz političkih razloga Poljska, Ukrajina ili baltičke države neće dobiti cjepivo iz Rusije. Znajući uvjetovanost takve pomoći - nuspojave bi mogle biti gore od samog lijeka. Rusija svojom korona-diplomacijom napada imidž EU i podriva njezinu sposobnost upravljanja krizama. A drugi je ruski prioritet ukidanje ili ublažavanje sankcija", kazala je Legucka za Euractiv.