Stigli su rezultati CRO Demoskopa - redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama. Provedeno je početkom studenoga, a pokazuje zanimljive podatke o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni te najvažnijim temama, piše N1.
HDZ relativni pobjednik s 28,4 posto, SDP i dalje tone
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom studenoga (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,4 posto (prema 27,5 posto iz listopada). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima, afera s lažnim SMS-ovima, kao ni najnoviji spor između Vlade i predsjednice Grabar-Kitarović.
S druge strane, SDP je zabilježio novi najniži rezultat - 17,4 posto prema 17,7 posto iz listopada.
Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,1 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,4 posto). Most je zaustavio tromjesečni negativni trend te je ovaj mjesec zabilježio izbor od 6,3 posto (prije mjesec dana 6,0 posto).
Slijede Neovisni za Hrvatsku (u listopadu 3,5 posto) s 3,4 posto i HSS s 3,2 posto (prije mjesec dana 3,5 posto). Dvije su stranke zabilježile izbor od 2,1 posto: Stranka BM 365 (u listopadu 2,9 posto) i Glas (u listopadu 1,8 posto).
Iznad jedan posto izborne podrške su četiri stranke: Pametno i IDS (po 1,9 posto), HNS (1,7 posto) i Hrast (1,1 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto).
'Nitko' najpozitivnija politička osoba, potisnuo predsjednicu
Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara vratio se, nakon nakon tromjesečnog razdoblja, "Nitko" (niti jedan političar) i potisnuo predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović na drugo mjesto. "Nitko" je najučestaliji ovomjesečni odgovor s izborom od 21,1 posto (prema 20,0 posto u listopadu).
Na drugom je mjestu predsjednica Grabar-Kitarović s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Tako je približavanje desnim pozicijama u društvu umanjio izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji za jednu četvrtinu (s prošlomjesečnih 25,2 posto na sadašnjih 19,4 posto).
Premijer Andrej Plenković zadržao se na trećem mjestu s 11,4 posto izbora (prije mjesec dana 9,7 posto). To je ujedno i najbolji Plenkovićev rezultat na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara u posljednjih 12 mjeseci.
Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6,8 posto (u listopadu 7,3 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (u listopadu 6 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,7 posto), Zlatko Hasanbegović (3,2 posto), Zoran Milanović (2,7 posto), Tonino Picula (2,3 posto) i Božo Petrov (2,2 posto). Predsjednik SDP-a, Davor Bernardić dijeli 14. mjesto s 1,2 posto izbora.
Premijer Plenković najnegativniji je političar
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Andrej Plenković s izborom od 24,4 posto (u odnosu na 25,4 posto iz listopada). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 12,6 posto (u listopadu 14,4 posto).
Na trećem su mjestu "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,8 posto (prema 12,9 posto iz listopada). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac sa 7,7 posto izbora (u listopadu 8,5 posto), a slijedi Milan Bandić (5 posto prema 1,2 posto iz llistopada).
Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zlatko Hasanbegović (4,9 posto), Kolinda Grabar-Kitarović (sada 3,7 posto u odnosu na 1,3 posto prije mjesec dana), Milijan Brkić (3 posto), Gordan Jandroković (2,7 posto) i Milan Kujundžić (2,4 posto).
Većina misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20,0 posto građanki/građana (prema 19,8 posto iz listopada). U ovomjesečnom istraživanju 74,3 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,3 posto iz listopada.
Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 62,0 posto (listopadu 57,6 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 50 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 5,3 posto.
Ocjena rada Vlade nije dobra
Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i četvrtom mjesecu njezina mandata iznosi 32 posto (prema 31,6 posto iz prethodnog mjerenja u listopadu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,6 posto (u listopadu je iznosila 54,7 posto).
Ocjena rada Vlade RH, u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,25 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,15). To je najviša ocjena rada Vlade u posljednjih 12 mjeseci. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,25), dok je ona najniža među glasačima Živog zida (1,75).
Kolinda dobila trojku, a Hrvatski sabor dvojku
Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,12 (u odnosu na 3,32 koliko je izmjereno početkom listopada).
Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,89 (u listopadu 1,91).
Problemi brodogradilišta najvažnija tema
Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dvama brodogradilištima (Uljanik i 3. maj) i to za 28,1 posto hrvatskih građana.
Pojačani pritisak migranata na BiH granici prema Hrvatskoj najvažnija je tema za 10,5 posto građana, dok je rasprava o mirovinskoj reformi i prosvjed protiv reforme na trećem mjestu s izborom od 8,6 posto.
Odluka suda u Londonu o izručenju Ivice Todorića Hrvatskoj najvažniji je događaj za 7,8 građana, a slijedi potvrda nagodbe za Agrokor od Višeg trgovačkog suda u Zagrebu s 5,8 posto.
Iseljavanje je tema koju ne zanima mnogo građana
Iseljavanje mladih i problem s radnom snagom u zemlji je izbor 5,3 posto građana.
Između 4 i 5 posto su četiri teme: prosvjed u Vukovaru u organizaciji gradonačelnika Penave (4,9 posto), nepravomoćne presude Sanaderu u slučaju Hypo i HEP-Dioki (4,8 posto), optužbe žena zbog odnosa u hrvatskim bolnicama (4,7 posto), nove okolnosti u aferi lažni SMS-ovi (4,3 posto).
Četiri su teme zabilježile izbor viši od jedan posto: problemi s prikupljenim potpisima za referendume (2,7 posto), prepucavanja predsjednice Kolinde i Vlade oko potpisivanja Marakeškog sporazuma (2,7 posto), sukobi u SDP-u (1,6 posto), povećanje saborskog kluba Milana Bandića (1,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 7 posto.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna pogreška uzorka: ±2,77% uz razinu pouzdanosti od 95%.
