Rušenje zgrada u centru Petrinje danas je nastavljeno, a do sada je srušeno oko 10 objekata, javlja HTV. Procijenjena šteta od potresa koji su u prosincu zahvatili središnju Hrvatsku je 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, a na temelju toga Hrvatska će iz Fonda solidarnosti Europske unije zatražiti isplatu 319,19 milijuna eura.
To su najvažnije brojke iznesene u četvrtak na Vladi prilikom prihvaćanja prijedloga zaključka upućivanju zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, koji će Hrvatska uputiti Europskoj komisiji radi pokrića dijela šteta nastalih u seriji prosinačkih potresa i kasnijih podrhtavanja tla.
Problemi u Baniji: Puno kontejnera nije spojeno na vodu i kanalizaciju
Civilne humanitarne organizacije koje djeluju na spomenutom području upozorile su na prosvjedu ispred Banskih dvora i na činjenicu da nakon skoro tri mjeseca u većini naselja nije riješen problem distribucije pitke vode.
Djelomičnu ili potpunu vodoopskrbu ima samo 90 od 453 naselja. Prosvjednici su istaknuli da gradske organizacije Crvenog križa dijele vodu, no da nema sustavnog rješenja. Martina Pavičić, predstavnica inicijative nezavisnih volontera, rekla je da je voda u bunarima nakon potresa zamućena.
Istaknula je da kvaliteta vode u nekim selima nije ispitana, prenosi HTV. Glinska dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić naglasila je da je potrebno puno spremnika za vodu i plastičnih septičkih jama jer kontejneri nisu spojeni na kanalizaciju i vodu.
"Nismo riješili osnovne životne potrebe. Nismo ljudima dovezli vodu do kontejnera, nismo ih spojili na kanalizaciju. O mogućoj obnovi ili rušenju nesigurnih kuća više se i ne govori", kazala je dogradonačelnica Gline.
Šteta od potresa 41,6 milijardi kuna
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, sukladno pravilima Europske unije i utvrđene po metodologiji Svjetske banke iznosi 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, što čini 10,2 posto bruto nacionalnog dohotka Hrvatske i više je od 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske, odnosno minimalne vrijednosti izravne štete kako bi se ista mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera.
Izvijestio je to ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. Ujedno je naglasio da se te štete odnose na Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju, ali i nove i progresivne štete u Gradu Zagreb i Krapinsko-zagorskoj županiji te štete na pojedinačnim objektima u Bjelovarko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Iz Fonda solidarnosti stiže 319,19 milijuna eura
Na temelju tako procijenjene vrijednosti, Hrvatska može prijaviti doprinos iz Europskog fonda solidarnosti od 319,19 milijuna eura i to će i učiniti, rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda su vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva, a tu je i osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine.
Sredstva se mogu dobiti i za čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je još prošli tjedan razgovarao s nadležnima u EU-u i najavio da će Hrvatska ovaj tjedan uputiti zahtjev za sredstva iz Fonda solidarnosti.
"Siguran sam da ćemo, kao što je to bio s prvim štetama od potresa i ovaj puta dobiti snažnu potporu iz ovoga europskoga fonda", rekao je Plenković.
