Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za statistiku pokazuju da je Hrvatska lani zabilježila pozitivan migracijski saldo - i to prvi put od 2008 godine. Naime, u 2022. imali smo 11.685 više doseljenih nego odseljenih iz zemlje. Prema podacima, iz Hrvatske je lani otišlo 46.287, a stigle su ili su se vratile 57.972 osobe, no treba imati na umu da je od tog broja velik dio radnika iz drugih zemalja.
"To su zapravo očekivani trendovi s obzirom na to koliko imamo stranih radnika u Hrvatskoj. Nemamo još točne podatke, ali vjerujem da je i među onih 46.000 koji su lani otišli iz Hrvatske više od polovice stranih radnika koji se vraćaju u svoje zemlje ili odlaze drugdje. Naime, podaci od prije dvije godine pokazuju da je među odseljenima bilo 35-40 posto stranaca odnosno nisu svi koji su otišli iz Hrvatske hrvatski državljani, što govori da se njihov migrantski trend smanjuje", kaže demograf prof. dr. Ivan Čipin za Jutarnji list te dodaje da u tim "radnim" migracijama ljudi dolaze u Hrvatsku na godinu ili više, ovisno o poslodavcu, a potom i nerijetko odlaze.
Strani radnici u Hrvatskoj
"Zasad uglavnom nemamo trajnu migraciju stranih radnika, dolaze bez obitelji jer radi se o ekonomskoj migraciji", naglašava Čipin.
'I dalje će trebati uvoziti radnu snagu'
Prema podacima, vrhunac odlaska iz Hrvatske zabilježen je 2017., kad su otišla čak 47.352 građanina odnosno razlika između odseljenih i doseljenih građana bila je u minusu čak 31.799. Situacija se nakon toga pomalo smirivala i taj negativni trend je padao, a izgleda da je u prošloj godini konačno zaustavljen.
POGLEDAJTE VIDEO: 'U Hrvatskoj nikad više stranih radnika'
"Trend povećanja migracija u Hrvatsku će se nastaviti sve dok imamo ekonomski rast i dok nam bude nedostajalo radnika u sektorima u kojima treba manje kvalificirane radne snage poput trgovine, građevine, turizma… Dakako, ne bude li neke nove krize. No, s obzirom na to da traje obnova od potresa i širenje uslužnih djelatnosti, gotovo je sigurno da će i dalje trebati uvoziti radnu snagu. Inače, predviđanja u migracijama su jako teška. Naše migracije nisu tipične jer oni koji dolaze u Hrvatsku uglavnom ne dolaze da bi se tu preselili već samo zbog posla. Uglavnom se to događa preko agencija i dolazi ih onoliko koliko poslodavcima treba radnika. To nisu klasične migracije kad doseljavaju cijele obitelji nego radne, zato je teško i prognozirati", naglašava Čipin.
Iz Hrvatske ne odlaze visokoobrazovani!
Naglašava ipak da se jasno vidi da to nisu klasične migracije jer uglavnom dolaze sami muškarci. Što se pak tiče iseljavanja hrvatskih građana, Čipin tvrdi da je kriva percepcija prema kojoj uglavnom odlaze visokoobrazovani. Naime, prema podacima, u dobnoj skupini između 26 i 34 godine bilježi se veliki porast visokoobrazovanih. U cijeloj Hrvatskoj više od 50 posto su žene, a u Zagrebu čak 65 posto.
"Više odlaze oni sa srednjim obrazovanjem i fizički radnici, pa zapravo nije tolika drama s visokoobrazovanima kao što se to pokušava prikazati", uvjeren je Čipin.
Diploma
Sve manje brakova, ali i djece
Demografi trendovi u Hrvatskoj i dalje su loši jer je prošle godine rođeno samo 33.883 djece, a umrlo je 56.975 građana, što znači 23.096 više umrlih nego rođenih. Taj je nerazmjer uistinu nešto manji nego godinu prije, kada je pod utjecajem koronavirusa umrlo 62.712 ljudi.
Što se tiče novorođenih, situacija nije puno bolja niti u prvih pet mjeseci ove godine u kojima je rođeno samo 13.028 djece, a lani u istom razdoblju 13.839 djece. Zadnji put je brojka od 40.000 rođene djece u jednoj godini prijeđena davne 2012.
Brojke su, kako tvrde stručnjaci, očekivane - jer u Hrvatskoj ne raste niti broj brakova. Lani su, naime, sklopljena samo 18.074 braka, a razvedenih je 4808. Pogubna je za zajednički život bila 2020. kad je krenula pandemija korone. Samo 15.000 građana odlučilo se tada za bračnu zajednicu, a svaki treći brak u odnosu na broj sklopljenih bio je razvrgnut. Čak milijun i pol građana Hrvatske starije je od 55 godina, stoga ne čude predviđanja UN-a da će Hrvatska 2050. imati manje od 3,3 milijuna građana.
"Činjenica je da starimo, ali ne treba dramatizirati nego je nužno tražiti politike kojima ćemo se najbolje prilagoditi toj činjenici", zaključuje Čipin.
