Rad od jutra do mraka, bez dnevnih stanki i slobodnih dana, nizanje prekovremenih sati izvan svih zakonskih granica, neplaćanje doprinosa i minimalne plaće – druga je, ne tako blještava, strana medalje hrvatskog turizma. Zabilježio ju je Državni inspektorat u Analizi turističke sezone 2011. godine, u kojoj navode da su gospodarski inspektori i inspektori rada kontrolirajući radnike u ugostiteljstvu i turizmu kod 2.202 nadzirana poslodavca otkrili čak 2.158 povreda zakona. Koliko nadzora, toliko prekršaja.
Inspektori će i ove godine kontrolirati poslodavce, koji se njihovih prijava i kazni očito ne boje, te će ih vrlo vjerojatno dočekati slična orgija bezakonja, barem sudeći prema riječima Brune Bulića, predsjednika Sindikata Istre i Kvarnera (SIK), koji okuplja 10.000 radnika zaposlenih u stotinjak tvrtki regije.
'Nevidljiva tvornica invalida'
''Nažalost, sve što ste naveli gorka je istina. Većinu tih prekršaja čini nepoštivanje zakona o radnom vremenu i nepoštivanje dnevnog te tjednog odmora radnika. Tu je i dvostruka evidencija prisutnosti na poslu, jedna za inspekcije, a druga za potrebe poslodavca. Do tih saznanja inspektori dolaze u neposrednim razgovorima s radnicima. To rade lukaviji poslodavci tako da tu puno puta izigraju inspektore. Bahati poslodavci ni to ne čine. Uz ostale prekršaje, posebno po pitanju zaštite na radu, dolazimo do tih ružnih brojki o povredama zakona'', kaže Bulić.
Iako je Ministarstvo turizma zajedno sa sindikatima napravilo normative i standarde koji bi radnike u turizmu trebali štititi od izrabljivanja, Sindikat Istre i Kvarnera upozorava da se njih nitko u Hrvatskoj ne pridržava i da sustav ne funkcionira, piše Novi list.
''Zbog stvaranja što većeg profita, poslodavci ne vode računa da time stvaraju invalide rada. Upravo zbog toga turizam u Hrvatskoj najveća je nevidljiva tvornica invalida. Također zbog takvog maltretiranja radnika, iscrpljujući ih do iznemoglosti, osobe starije od 50 godina nemaju što tražiti u turizmu jer jednostavno fizički ne mogu odgovoriti zahtjevima poslodavca te se i ne javljaju na sezonske poslove. Bilo bi zanimljivo da se na nivou Hrvatske napravi analiza koliko je sezonskih radnika u dobi od 50, 55 i 60 godina. Rezultat bi bio stravičan i ne bi se puno razlikovao ni kod stalno zaposlenih radnika kada bi se izuzela administracija'', ističe predsjednik SIK-a.