Sva grla su na broju, a što je posljednji put napalo june - ne zna ni stočar. Za njega razlike između vuka i vukopsa nema, samo šteta…
"Zadnji slučaj što smo imali bio je kad nam napao jedno june koje je nagrizao. Zvao sam veterinara, platio 400 kuna i to je to. Sudski vještak nije niti izašao na teren da možemo dobiti tu štetu, ništa", govori nam svoje mučno iskustvo Ivan Kaloper, stočar iz Vojnića Sinjskog.
June je spašeno, a obiteljsko gospodarstvo, osim stotinjak krava, ima još 400 grla ovaca i koza.
"Trebalo bi stoku brojiti svako večer. Međutim, to je nemoguće jer nakon te 'vukokolje', dođe Agencija za plaćanje i utvrdi da fali pet komada i dodatno nam odnese još po' stada", otkriva svoje iskustvo Ivan.
Za lovce sumnje nema jer je postojanje vukopsa potvrdila i DNK analiza. Kažu - razlike između njega i vuka gotovo nema.
"Situacija s vukopsom, odnosno križancem vuka i psa, je istina. Oni postoji, ali u svom ponašanju i izgledu nemaju neke znatne razlike u odnosu na vuka. Bar je nismo primijetili, dolasci vuka u naselja ili blizini naselja. Napadi na domaće životnije nisu neobičajno ponašanje za vuka", govori nam Ivan Cvitković iz Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije.
Križanci postoje u uzgoju, a takvo što moguće je i u divljini.
Veterinar Dean Gracin pojašnjava stvar: "Postoji kontrolirani uzgoji nekih pasmine kao čehoslovački ovčar ili sarslov koji su kontrolirani napravljeni s vučjom krvi. Moguće je spontano dogodi u prirodi, psi lutalice, vukovi pa se dogodi stvaranje križanaca."
Dok prema službenim podacima u Hrvatskoj živi oko 150 vukova, lovci vjeruju da ih trostruko više ukljućujući i križance.
Cvitković kaže što bi bilo rješenje: "Da država napokon dozvoli nekakav odstrel, da se brojnost vukova održava tako, odnosno da štete budu malo umjerenije i manje."
Vuk je u Hrvatskoj zaštićen, a za njegovo ubijanje kazna je i do 40.000 kuna. Osim vuka, zabranjen je lov na njegove potomke, pa makar bili križanci.