Stanovnici otoka Silbe u vrijeme turističke sezone i velikog broja ljudi koji dođu na otok strepe od onečišćenja jer imaju smrdljivi i veliki problem sa zbrinjavanjem otpadnih voda.
Kuće i vikendice na otoku uglavnom imaju propusne septičke jame čiji sadržaj završi u zemlji, a kada dođe do začepljenja jama mogućnosti za njihovo legalno pražnjenje nema.
'Trebalo bi se naći neko rješenje'
Ugostitelj Saša morao je kupiti vlastitu traktor cisternu.
"Iz svoje jame prepumpavam to u drugu jamu van sela kod jednog svog poznanika di je on omogućio meni da to mogu raditi dok drugi to rade na načine na koje oni sami to znaju. Nije to nekakvo bajno rješenje, imamo taj veliki problem koji se vuče godinama i neko rješenje bi se trebalo naći", kaže ugostitelj Saša Predovan za RTL Danas.
Samo vodonoscem se na Silbu godišnje doveze oko osam tisuća kubika vode i sve to završi u septičkim jamama. Na Silbi je više od tisuću kuća i vikendica, a Zagrepčanin Ivan je jedan od petero onih koji su ugradili vlastiti biopročišćivač.
30 otoka ima isti problem
"Oko 20 tisuća kuna, to je za od 4 do 10 osoba. Samoodrživo je, troši kao jedna žarulja energije. To je trajno rješenje, dobivamo tehničku vodu do 92, 93 posto pročišćenu koja se poslije može koristiti za zalijevanje vrta i navodnjavanje", kaže Ivan Batinić iz Zagreba.
Kako uz taj trošak treba dodati i gotovo jednako za bager koji će sve iskopati, mnogima je to skupo.
"30 otoka ima isti problem, taj problem nije riješen na legalan način. Primjer dobre prakse je otok Ilovik koji ima zajednički biološki pročišćivač i to je primjer koji bi trebao slijediti i grad Zadar, tako riješiti i otoke Grada Zadra", kaže Paola Bolfan iz Pokreta otoka.
U Gradu Zadru su odavno svjesni problema, pogotovo u vrijeme turističke sezone pa je upravo u tijeku narudžba projektne dokumentacije za izgradnju autonomnih vodovodnih i kanalizacijskih sustava ne samo na Silbi nego i ostalim zadarskim otocima. Sve bi se financiralo kroz europski projekt od 2024. do 2028. godine.
