Nakon dva masakra u Srbiji, Aleksandar Vučić podijelio je na konferenciji za medije nakon pucnjava pomalo šokantan podatak - u Srbiji postoji više od od 500.000 ljudi koji oružje posjeduju sasvim legalno.
Da nije u pitanju još jedno pretjerivanje pokazuj i istraživanje Small Arms Survey iz 2018., prema kojemu na sto stanovnika Srbije u zemlji postoji 39,1 komada vatrenog oružja.
Svaki sedmi Hvat posjeduje oružje
Isto istraživanje za Hrvatsku daje nešto bolju, ali i dalje zabrinjavajuću sliku. Hrvatskoj postoji oko 186.000 komada neprijavljenog oružja. Uz još 390.000 komada onog registriranog, dođemo do brojke od oko 13,67 komada oružja na sto osoba. Civili u BiH posjeduju oko 1.185.000 komada vatrenog oružja. Registrirana je ni trećina, 353.000 komada, a neprijavljeno je 832.000 komada oružja.
Službeno, kako prenosi N1, u Hrvatskoj je , registrirano 314.783 komada vatrenog oružja. Od toga je 18.705 dugog i 85.963 kratkog vatrenog oružja, zatim 34.550 komada oružja kategorije C koje služi za glasne pucnjeve i 6565 bitnih dijelova oružja. Ragistrirano je 47.470 komada oružja za držanje, 232.415 komada oružja za držanje i nošenje, a postoji i 34.898 komada oružja za koje je izdana potvrda o prijavi oružja kategorije C. Najčešće se prijavljuje lovačko oružje, zatim ono za osobnu sigurnost, a treća najčešća kategorija je sportsko streljaštvo.
U Srbiji je registriranog oružja dvostruko više, čak 766.665 komada, a u BiH, iako je registrirano oko 348.692 komada različitog oružja, procjenjuje se da je daleko više onog neregistriranog. Također, ustrojsvo BiH otežava dobivanje jasne statistike.
Kažnjava se posjedovanje, ali se uvijek može predati
Kazneno djelo Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari propisano je i Kaznenim zakonom. Prema tom zakonu, kaznom zatvora do tri godine kaznit će se svako tko neovlašteno izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili na drugi način sebi ili drugome pribavlja u posjed vatreno oružje, streljivo, eksplozivne tvari ili njihove sastavne ili rezervne dijelove čije je nabavljanje, prodaja ili posjedovanje građanima zabranjeno ili je dozvoljeno samo uz prethodno odobrenje, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Također, kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj tko neovlašteno posjeduje, nabavi, izradi, proda ili razmjeni, uveze ili izveze veće količine vatrenog oružja, streljiva, eksplozivnih tvari ili njihovih sastavnih ili rezervnih dijelova, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ipak, tu je Hrvatska napravila svojevrsnu iznimku - nekažnjeno se može predati svo oružje. Od 1. rujna 2007. do 31. prosinca 2022. godine u sklopu kampanje „Manje oružja, manje tragedija“ u Hrvatskoj je prikupljeno 356.656 komada vatrenog oružja (od toga 6.273 komada automatskog oružja), 6.052.715 komada raznog streljiva i 6.154 kilograma eksploziva. Samo u prva tri mjeseca 2023. godine u sklopu kampanje „Manje oružja, manje tragedija“ u Hrvatskoj je prikupljeno 863 komada vatrenog oružja (od toga 170 komada automatskog oružja), 23.085 komada raznog streljiva i 17,92 kilograma eksploziva.
Srbija u takvo prikupljanje tek kreće, Intenziviral se nakon dvije tragične pucnjave koje su uzdrmale ovu zemlju prije 10-ak dana. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić objavio je u četvrtak da je prikupljeno 8.500 komada različitog oružja: 784 minsko-eksplozivna sredstva, bombe i zolje, kao i 398.450 komada municije različitog kalibra. No sudeći prema procjenama, to je tek vrh sante leda.
