'TO MOGU SAMO ONI' /

Srbi svojataju dubrovačke književnike: 'Žele uništiti naš jezik', ali i snimiti film o kulturi Srba u Dubrovniku

Dubrovački gradonačelnik u međuvremenu je od srpske televizije je dobio zahtjev za dopuštenje snimanja filma kultura Srba u Dubrovniku

21.1.2022.
17:59
VOYO logo

Srbi u svom Zakonu o kulturnom nasljeđu navode da su Ivan Gundulić i Marin Držić dio njihove kulture, odnosno da pripadaju zajedno i srpskoj i hrvatskoj kulturi, što je izazvalo žestoke reakcije u Hrvatskoj. Buni se Ministarstvo kulture i vanjskih poslova, Matica Hrvatska...

"To je jedna katastrofa, katastrofa. imaju oni svoje spomenike u Srbiji pa neka ih čuvaju, a naše ne diraju“, kazala je za RTL Direkt Ana Knego iz Dubrovnika.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To samo mogu Srbi i drugi ne može nitko. I nikako da izađe iz njih to velikosrpstvo i Velika Srbija. Umjesto da se okrenu civilizaciji“, rekao je Božo Pulić iz Dubrovnika.

'Prisvajanje naše književnosti'

Srbi, dakle, formalno kradu od Dubrovnika, a dokaz tome je novi Zakon o kulturnom nasljeđu koji je u prosincu prošle godine donesen u Srbiji, a koji navodi da Marin Držić, Šiško Menčetić, Ivan Gundulić, odnosno svi dubrovački književnici do 1867. godine više ne pripadaju samo hrvatskoj, već pripadaju i srpskoj književnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
OTVOREN KLASTER 4 /

Srbija nakon dvogodišnjeg zastoja napravila novi korak u pregovorima s EU: 'Ovo je prekretnica'

Image
OTVOREN KLASTER 4 /

Srbija nakon dvogodišnjeg zastoja napravila novi korak u pregovorima s EU: 'Ovo je prekretnica'

Gundulićeva "Himna slobodi" prema njima više nije samo hrvatska, već i srpska. O ljudima „nazbilj“ i „nahvao“ ne priča samo hrvatski, već i srpski Držić, a u njegovom dubrovačkom domu ovaj zakon tumače Marinovim riječima.

"Laž i krađa svojstvo su upravo ljudi nahvao kako ih Držić zove. Onih ljudi koji ne nose srce pred očima već im se ono maškarava, a upravo to mi danas zovemo to prisvajanje naše književnosti, hrvatske književnosti, naših autora, maškaravanjem istine“, poručio je Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića.

'Žele uništiti naš jezik'

Znanstvena savjetnica pri HAZU-u navodi da se svojatanje dubrovačkih autora bilježi još 186. kada je u prvu bibliografiju srpske književnosti uvrštena tzv. dubrovačka književnost. "Srbi se trajno žele spustiti na naše more, Srbi trajno žele uništiti naš jezik i Srbi trajno žele imati renesansu, humanizam i barok koji nemaju“, izjavila je Slavica Stojan, znanstvena savjetnica pri trajnom zvanju i predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Dubrovniku.

Srbi su to nadoknadili Zakonom. "Taj zakon kaže da, recimo neko Držićevo djelo koje je izdano u 16. ili 17. stoljeću u Veneciji, samo zato što je na polici neke srpske knjižnice postaje starosrpska knjiga koja je značajna za hrvatsko kulturno nasljeđe“, kazala je Vesna Miović, upraviteljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovor srpske Vlade

Vlada Republike Srbije tvrdi - tako je već 150 godina. "Stara dubrovačka književnost jedinstvena je pojava među Južnim Slavenima koja ima svoje karakteristike i predstavlja veliko zajedničko dobro. Prema jeziku na kojem je napisan, može biti i srpski i hrvatski. To je pomirljiv pristup koji traži ono što je uobičajeno u dubrovačkoj književnosti...", navode iz srpske Vlade.

Ministrica kulture i medija RH, Nina Obuljen Koržinek tvrdi da ovo nije "nikakvo filološko ni stručno pitanje, ovo je političko pitanje, mi smo iznijeli svoj stav". "Unošenje takvih odredbi u zakon je potpuno neprihvatljivo i mi ćemo na to reagirati“, poručila je Obuljen Koržinek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u međuvremenu je od Radio televizija Srbije dobio zahtjev za dopuštenje snimanja filma kultura Srba u Dubrovniku. "Rekli su da žele snimati o povijesnim znamenitim ličnostima, a naveli su o kojima se to radi: Ruđer Bošković, Vlaho Bukovac, Baltazar Bogišić i mnogi drugi“, kazao je Franković. Dozvolu nisu dobili.

Reagirao i Grlić Radman

Srbija ne spori da dubrovačka književnost, zaključno s 1867. godinom, pripada i kulturnom nasljeđu Hrvata, objavili su u petak beogradski mediji, pozivajući se na priopćenje srbijanskog Ministarstva kulture i informiranja koje drži da je to nasljeđe zajedničko.

Odredba Zakona o kulturnom nasljeđu, po kojoj izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno s 1867. godinom, ne znači da Srbija spori da je stara dubrovačka književnost i dio kulturnog nasljeđa Hrvata, priopćilo je je ministarstvo.

"Upravo se na primjeru dvojnog nasljeđa, zajedničke jezičke prošlosti i odnosa prema književnoj baštini, najbolje prepoznaju europske vrijednosti i perspektive dobrosusjedskih odnosa", stajalište je srbijanskog ministarstva kulture.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je u petak da će Srbija zbog otimanja hrvatske kulturne baštine snositi posljedice u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.

"Otimanje hrvatske kulturne baštine nije niti u skladu s europskim vrijednostima i s perspektivom za koju se Srbija opredijelila i zasigurno će imati određene konsekvence kada se budu otvorila određena poglavlja koja su s time u vezi ključna, poput obrazovanja", izjavio je Grlić Radman novinarima u Puli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu je, nakon usvajanja spornog zakona krajem prosinca 2021., notom upozorilo srbijanske vlasti na neprihvatljivo prisvajanje hrvatske kulturne baštine i zatražilo sastanak s resornom ministricom Majom Gojković, potvrđeno je Hini u Veleposlanstvu.

"Očekujemo odgovor Ministarstva i termin sastanka", rekao je izvor Hine u veleposlanstvu RH.   

Beogradski mediji navode da je srbijansko ministarstvo kulture i informiranje priopćenjem reagiralo na ocjene Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), koji je 17. siječnja osudio zakonska rješenja Srbije, ocijenivši da se na taj način prisvaja dubrovačka književnost.

Prema izvješću Radija Slobodna Europa (RFE), u priopćenju Ministarstva kulture navedeno je da Odredba o staroj i rijetkoj bibliotečnoj građi, iz Članka 23. osporenog zakona, "predstavlja definiciju koja je ustanovljena Zakonom o staroj i rijetkoj bibliotečnoj građi iz 2011. godine", te da je to "potvrda znanstveno-metodološke dosljednosti koju je srpska filološka škola ustanovila prije stotinu pedeset godina", a koja "traje i danas".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Apel upućen i Europskoj uniji

"U Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti (SANU), Beogradskom sveučilištu, Matici srpskoj i drugim znanstvenim institucijama utvrđeno je da je stara dubrovačka književnost jedinstvena pojava kod južnih Slavena koja ima svoje osobitosti i predstavlja veliko zajedničko dobro. Na osnovu jezika na kojem je napisana može istovremeno biti i srpska i hrvatska", navodi u objašnjenju srbijansko ministarstvo u povodu zakonskih odredbi usvojenih potkraj prošle godine.

Takvo stajalište, tvrdi Ministarstvo, zastupali su i poznati Dubrovčani, od Matije Bana i Baltazara Bogišića u 19. stoljeću, do Milana Rešetara i Petra Kolendića u 20. stoljeću, koji su bili članovi SANU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministrica kulture i medija u hrvatskoj Vladi Nina Obuljen Koržinek izjavila je ranije da su zakonske odredbe Srbije o dubrovačkoj književnosti "stručno neutemeljene".

“Očekujem da Srbija izmijeni taj zakon i da prestanu posezati za hrvatskom kulturnom baštinom”, rekla je Obuljen. 

Hrvatski europarlamentarac Karlo Resler pozvao je 19. siječnja Europsku komisiju da reagira na spornu odredbu srbijanskog Zakona o kulturnom nasljeđu.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo