Dogodio se nevjerojatan propust Ministarstva pravosuđa. Naime, Dragan Ćirić, koji je 2009. u Vukovaru osuđen na šest godina zatvora zbog ratnog zločina u Mikluševcima, prošlog mjeseca je uhićen u Beogradu.
Kako javlja RTL Danas, posebno je intrigantno to što je nakon samo 18 dana pušten na slobodu jer je Hrvatska zakasnila poslati zahtjev za izručenje. Ćirića se jako dobro sjećaju u mjestu Mikluševci.
"Kad sam bio s Novosadskim korpusom pregovarao, tada mi je njegov otac turao bombu u usta i izbio mi dva zuba", rekao je za RTL Danas Đuro Biki, hrvatski branitelj iz Mikluševaca.
Ubijanje i zlostavljanje nesrpskog stanovništva
Devedesetih godina selo Mikluševci je teško stradalo jer se nesrpsko stanovništvo ubijalo, zlostavljalo i zastrašivalo.
"Četvorica su pucala u leđa između Čakovaca i Tompojevaca, poslije su ga izvadili sutradan, objesili ga na kesten ispred mjesne zajednice u Čakovcima. Što sam točno znao, išao sam, slikao taj kesten, baš tu granu koja je odsječena, nažalost pobacali su ih u bunar", priča Biki.
Ministarstvo: 'Nismo bili obaviješteni na vrijeme'
Zbog zlodjela Dragan Ćirić je pravomoćno osuđen na šest godina zatvora, a tek je u siječnju ove godine uhićen u Beogradu. Srbija je o tome obavijestila Hrvatsku, ali naše Ministarstvo pravosuđa je zakasnilo poslati zahtjev za izručenje.
"Ističemo kako Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske nije bilo u primjerenom roku i na uobičajen način - putem Interpola, obaviješteno o njegovom uhićenju, što je rezultiralo nemogućnošću pravovremenog podnošenja zahtjeva za izručenje. S obzirom na to da se, prema saznanjima ovoga Ministarstva, tražena osoba i dalje nalazi na teritoriju Republike Srbije, u tijeku je kompletiranje dokumentacije, kako bi se podnijela molba za izručenje u skladu s važećim međunarodnim ugovorima", odgovorili su iz Ministarstva pravosuđa o Ćiriću.
Ćirić zatražio srpsko državljanstvo; branitelji ogorčeni
Vjerojatno je sada već kasno jer je Ćirić, kako doznaje RTL Danas, zatražio i srpsko državljanstvo.
"U cijeloj toj priči hrvatsko pravosuđe zakazuje. Što hoću reći? Hoću reći to da osobe koju budu privedene za pitanje ratnog zločina, budu puštene da se brane sa slobode i nakon dva dana završe preko - u Srbiji, preko Dunava, uzmu srpsko državljanstvo i tu prestaje svaka priča jer znamo da Srbija ne izručuje svoje državljane za ratne zločine u RH", kaže Franjo Šoljić, šef Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Vukovara.
Branitelji su ogorčeni te kažu da se ovakva situacijama godinama stvara jer se ne poduzimaju nikakve mjere. "Mislim da u hrvatskom pravosuđu treba uzeti jedno veliko sito, prosijati i dovest u red", kaže Šoljić.
Šoljić smatra da će se samo tako ratni zločini napokon raščistiti. Što se tiče ovog slučaja, on je samo jedan od onih koji bacaju ljagu na hrvatsko pravosuđe.
Ministarstvo pravosuđa: 'Neosnovane su kritike na postupak traženja izručenja'
Ministarstvo pravosuđa u četvrtak je ocijenilo neosnovanima kritike iz Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista na postupanje tog ministarstva u postupku traženja izručenja Dragana Ćirića, osuđenog za ratni zločin.
"Ministarstvo još jednom ističe kako o uhićenju nije bilo obaviješteno u primjerenom roku i na uobičajeni način od strane nadležnih tijela Republike Srbije zbog čega upućivanje molbe za izručenje nije bilo moguće u navedenom roku", priopćili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave.
Hrvatski suverenisti danas su zatražili od tog ministarstva da se očituje je li za neizručenje Dragana Ćirića, osuđenog za ratni zločin, kriva Srbija ili Hrvatska te najavili da će tražiti ostavke ako je do šlamperaja došlo s hrvatske strane. Ćirić je uhićen na temelju crvene međunarodne tjeralice i određen mu je ekstradicijski pritvor, međutim, prema verziji iz Srbije, hrvatska vlast se nije u prekluzivnom roku od 18 dana javila Srbiji sa zahtjevom za izručenjem Ćirića koji je hrvatski državljanin, naveli su Hrvatski suverenisti.
'Ovo nije zabilježeno u praksi'
Ministarstvo pravosuđa smatra da je riječ o opstruiranju postupka od strane nadležnih tijela Republike Srbije, s obzirom na to da informacija o uhićenju nije stigla u postupku propisanom multilateralnim i bilateralnim ugovorima koji su na snazi, prvenstveno putem Interpola.
"Naglašavamo da ovakvo postupanje u primjeni međunarodne suradnje u kaznenim predmetima do sada nije zabilježeno u praksi", istaknuli su. Napomenuli su i da se obavijesti koje se šalju putem ministarstava nadležnih za poslove pravosuđa formalne naravi i obično u toj fazi nemaju operativni značaj jer putuju redovnom poštom te istaknuli da je praksa Ministarstva pravosuđa i uprave u takvim postupcima da koristi sve dostupne oblike komunikacije kada obavještava drugu državu o uhićenju ili rokovima koji su prekluzivni te uvijek kada to nalaže žurnost postupka primjenjuje elektroničku komunikaciju.
S druge strane, Ministarstvo pravde Republike Srbije rijetko ima takav pristup, pa se u potpunosti oslanjamo na obavijesti koje nam pristižu putem Interpola, pojasnili su. "Ističemo da je Ministarstvo pravosuđa i uprave promptno, po zaprimanju svih dokumenata, izradilo molbu za izručenje i uputilo je Ministarstvu pravde Republike Srbije na očitovanje i daljnje postupanje", priopćili su. Dodali su i da se prema zakonodavstvu Republike Srbije, po zaprimanju molbe za izručenje postupak može nastaviti, a ako postoje razlozi za pritvor propisani zakonom o Međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Republike Srbije, protiv tražene osobe može se ponovno odrediti pritvor.
"Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa i uprave otklanjanju sve neosnovane kritike i laži predstavnika Hrvatskih suverenista koji opetovano pokazuju neznanje u području međunarodnog prava i nerazumijevanje primjene zakona vezanih uz međunarodnu suradnju", stoji u priopćenju.
Iz Ministarstva pravosuđa također su ocijenili da, unatoč svim nastojanjima Republike Hrvatske, suradnja s Republikom Srbijom nije zadovoljavajuća, a ministarstvo će, kažu, nastaviti sa svim aktivnostima kako bi se ponovno uspostavio otvoreni dijalog oko pitanja sklapanja bilateralnog ugovora o suradnji u kaznenom progonu ratnih zločina i povratka radu Povjerenstva za razmjenu popisa optuženih i osuđenih koje je inicirala Vlada RH.