Ministar Vili Beroš se oglasio se na Twitteru nakon rekodnog broja novozaraženih koronavirusom, naglasivši da plaćamo previsoku cijenu nepovjerenja u cjepivo i nepoštivanja mjera. “Nepotrebno gubimo živote sugrađana, iscrpljujemo zdravstvene djelatnike, trošimo velik novac kojeg trebamo za druge bolesti. Sustav sanira posljedice neodgovornosti, uzrok možemo otkloniti sami. Učinimo to”, poručio je.
“WHO upozorava: Zbog sve većeg broja zaraza EU može očekivati 500.000 smrtnih slučajeva do veljače 2022. Vjerujem da nitko ne želi biti dio ove crne statistike. Poštujmo epidemiološke mjere i cijepimo se. Iskoristimo sve što nam je dostupno i izbjegnimo ovaj zastrašujući scenarij”, napisao je Beroš.
Pandemija se očekivala
U Vodicama je u petak otvoren 2. hrvatski kongres medicine i prava s međunarodnim sudjelovanjem "Medicina i pravo - covid-19" na kojem će do nedjelje mnogi stručnjaci raspravljati o liječenju i posljedicama cijepljenja te o posljedicama i odgovornosti.
Kongres je otvorio dopredsjednik Hrvatske udruge za medicinsko pravo Ante Zvonimir Golem, koji je tom prilikom rekao da borba protiv zaraznih bolesti nije nešto novo, da se očekivala pandemija, da je bio SARS, ptičja gripa, svinjska gripa.
"Sad se pojavio jedan novi virus i nova vrsta bolesti koja, kada je došla, nitko o njoj nije znao ništa. Jesu li mjere koje su se poduzimale u to vrijeme bile mjere koje su dobre i jesu li one zadirale u ljudska prava? Neki od nas, ja sigurno, živjeli smo u prošloj državi. 1972. godine bila je epidemija koja je vrlo jednostavno riješena. Kakav je bio sustav, takvo je bilo rješenje, pa je donesena odluka o cijepljenju", rekao je Golem.
Podsjetio je kako su tada bili redovi, ljudi su išli na cijepljenje. "Nije bilo prigovora ili mogućnosti da netko kaže kako se neće cijepiti jer su postojale sankcije o kojima danas ne želimo niti razmišljati", istaknuo je Golem. Godine 1972. u Jugoslaviji je izbila epidemija velikih boginja u kojoj je umrlo 35 osoba.
Golem je rekao da se problemi ove države mogu sagledati i kroz to što je više od pedeset posto stanovništva starije od svoje države i kao takvi su u novu državu unijeli određene navike i strahove iz prošle države. Smatra kako je vjerojatno slab odaziv na cijepljenje zato što se očekivalo da će biti donesene mjere koje nalažu cijepljenje, kako je bilo prije.
Preporuke su, umjesto naredaba, trebale označiti jedno novo vrijeme koje će sigurno oni koji su mlađi od svoje države podržati, a to je da se ipak ništa ne može narediti nego da se može razgovarati, uvjeriti, dogovoriti.
Najveće dostignuće
Bivši ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar iz Zagreba Zvonimir Šostar istaknuo je u svojem izlaganju da je cijepljenje najveće dostignuće u medicini prošlog i ovog stoljeća. Nisu to ni stentovi ni magnetske rezonance, nego isključivo cijepljenje koje je spasilo daleko najviše života, istaknuo je.
Rekao je da su u Zagrebu dva puta na tjedan distribuirali cjepiva na 600 mjesta, da su dosad u tom zavodu proveli 375 tisuća testiranja. Također je rekao i da je u zavodu s građanima obavljeno više od milijun telefonskih razgovora. Istaknuo je i da Hrvatska ima samo 120 epidemiologa.
"Ovo su brojke koje su nevjerojatne, a morate znati da smo uz cijelo to vrijeme organizirali cijepljenje i obavljali zadaće vezane za zdravlje. Riječ je o preventivnim programima koje smo kontinuirano obavljali, a danas imamo, ja sam ih nazvao, javnozdravstvene odvjetnike koji su sve kritičniji, a dezinformatori dobivaju mjesto u medijima", istaknuo je Šostar i s obzirom na ozbiljnost situacije pozvao pravnike da im pomognu kako bi neutralizirali napade koje kontinuirano doživljavaju.
Smatra da postoji nepovjerenje u zdravstveni sustav i poručuje da se samo istinom dolazi na ispravni put. U kriznom komuniciranju su napravljene katastrofalne pogreške, rekao je i dodao da su u medijima mjesto dobivala "velika imena hrvatske znanosti koja su širila dezinformacije, a nitko od njih nije rekao da je prebolio covid ili primio dvije doze cjepiva, no oni su protiv cijepljenja".
Odgovor na pandemiju
Na kongresu će se među ostalim razgovarati o tome kakav je odgovor javnog zdravstva na pandemiju, o domovima zdravlja kao prvoj crti obrane od covida, ugovaranju zdravstvene zaštite u vrijeme pandemije, organiziranju lokalne samouprave u suzbijanju i sprječavanju epidemije te o upravljanju zdravstvenim ustanovama u pandemiji.
Osim predavača iz hrvatskih bolnica i mnogih zdravstvenih ustanova, pravnih stručnjaka i saborskih zastupnika, na kongresu će sudjelovati i njihovi kolege iz Slovenije i Srbije.
Skup završava u nedjelju, kada će predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić govoriti o pravima pacijenata u pandemiji covida-19. Organizator kongresa je Hrvatska udruga za medicinsko pravo i časopis "Radno pravo". Riječ je o skupu kojim se želi na jednom mjestu okupiti predstavnike svih relevantnih subjekata unutar sustava zdravstva.
Kongres, kako ističu organizatori, "predstavlja poseban i danas sasvim prirodan spoj medicine i prava, povijesno dviju najstarijih znanstvenih disciplina koje se zajedno brinu o najvećim dobrima čovjeka od posebnog značaja".
Iako je bio najavljen njihov dolazak, ministar zdravstva Vili Beroš i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović nisu stigli na kongres u Vodice.
