često lutaju /

Splićani u strahu od često viđenog 'marjanskog' vepra, iskusni lovac tvrdi: 'On nije jedini na tom području'

Image
Foto: Thinkstockphotos.com

'Mislim da dolaze sa Čiova ili Šolte, a nije isključena ni strana s Resnika. Njima je sad sezona parenja kad idu iz krda, traže sebi ženke, pa su lutanja ogromna', tvrdi Mladen Balić

28.12.2017.
8:55
Thinkstockphotos.com
VOYO logo

U posljednjih godinu dana u medijima se svako malo pojavi nova priča ili svjedočanstvo rekreativaca ili šetača koji se susreću s marjanskim "domaćim" veprom. 

Najnoviji susret odvio se u utorak u poslijepodnevnim satima, što je ovjekovječio don Mihael Jelavić, župnik župe Svetog Križa u Velom Varošu, dok se šetao južnom stranom Marjana. No vepru to nije jedina lokacija kretanja, jer ga se i dalje viđa po cijeloj park-šumi, piše Slobodna Dalmacija. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije desetak dana je uočen pokraj Sv. Jure na Institutu, nekoliko tjedana prije na Benama i na sjevernoj strani pokraj Prve vode. Cijelo ljeto vepar je vjerojatno proveo u višim dijelovima Marjana, što se da zaključiti sudeći prema izrovanoj zemlji, a ljudi koji imaju zemlju na južnim padinama kažu da im je uništio vrtove – otkrio nam je Robert Koharević, čelnik Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, dodavši kako vepar bježi od ljudi i kreće se uglavnom noću. 

Lovci su već ranije sumnjali da se radi o istom vepru koji se toliko udomaćio da je odlučio provesti godinu dana među marjanskim stablima. Da je park-šuma postala prilično atraktivna destinacija za veprovsku populaciju, tvrdi i Mladen Balić, dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza i glavni čovjek županijskog Lovačkog saveza. On pak smatra da ljudi ne viđaju cijelo vrijeme istog vepra, već da ih ima više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mislim da to nije isti primjerak, onaj na proljeće je bio mlađi i manji, možda trogodišnjak. Ovaj sada je malo stariji i veći, pretpostavljamo da ima više od pet godina. Mislim da dolaze sa Čiova ili Šolte, a nije isključena ni strana s Resnika. Njima je sad sezona parenja kad idu iz krda, traže sebi ženke, pa su lutanja ogromna. Ipak, opasnosti po ljude ne bi trebalo biti", rekao je iskusni lovac.

"Nema šanse da će on sam od sebe ići među ljude, izbjegava ih. Građani u slučaju susreta trebaju mirovati ili se odmaknuti i ništa ne poduzimati. Nezgodno može biti ako se pas zaleti, jer može nastradati. Ljudi trebaju čuvati domaće kućne ljubimce, držati ih zavezane i ne puštati u slobodnu šetnju", naglasio je Balić, piše Slobodna Dalmacija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo