Mnoga kućanstva svoju privatnost žele zaštititi nadzornim kamerama. Nastojimo slijediti primjer većih europskih gradova. Kamera je dobar način za uočavanje nepoželjnih gostiju ili susjeda, koji se mogu kretati oko kuće, a želju za ovakvim nadzorom u Zagrebu, dodatno je povećao novi sistem odvoza otpada, piše Večernji.
Ipak, mnogi ne znaju da i za postavljanje kamere postoje pravila, a ako ih se prekrši, prijete kazne i do 6.700 eura. Od 2018. godine, u Republici Hrvatskoj primijenjuje se Opća uredba o zaštiti podataka.
Problem je u tome što ljudi žele zaštititi privatnost i imovinu, ali ne razmiju do kuda to seže, pa nerijetko zadiru i u tuđa prava.
Zakonom o provedbi Opće Uredbe o zaštiti podataka, nisu zabranjene lažne kamere, koje služe za odvraćanje provalnika od akcije. Za njih ne postoji posebna dozvola ili suglasnost, ali dozvole itekako treba imati ako te kamere snimaju i pohranjuju podatke.
Kada se kamera postavi, važno je postaviti i obavijest da je postavljena. Ona mora biti vidjiva jer osobe koje prolaze tom površinom moraju biti obaviještene da ih se snima. Nije dovoljno napisati da je objekt pod videonadzorom, nego istaknuti i podatke o onome tko te podatke obrađuje, njegov kontakt te bi trebalo navesti i svrhu snimanja i obrade podataka te upute za snimljene osobe, odnosno njihova prava i mjesto gdje se mogu informirati.
Ako kameru postavljate za špijunažu susjeda - to se ne smije. Kamera smije snimati samo vašu površinu, pa čak se na snimkama ne smije vidjeti ni ulica jer je u pitanju javna površina, dakle, samo privatni (vaš) posjed imate pravo smimati.
Ako živite u zgradi, za postavljanje kamere predviđena je samo površina izlaza i ulaza u zgradu, kao i u zajedničkim prostorijama, dok se, primjerice, za nadzor nad kantama za otpad mora tražiti suglasnost barem dvije trećine suvlasnika.
POGLEDAJTE VIDEO: RTL-ova kamera prva je zavirila u novi Veteranski centar u Daruvaru! Provjerili smo što sve nudi