Plaćanje bolovanja jedna je od teških i problematičnih tema u odnosima poslodavaca i Vlade, budući da u Hrvatskoj prva 42 dana bolovanja plaća poslodavac, a tek nakon mjesec i pol dana odsutnosti s posla plaćanje naknada za bolesne radnike prelazi na državu, piše Večernji list.
Kod bolovanja vezanih uz koronavirus, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje preskočio je tu staru razdiobu, odmah je oslobodio poslodavce obveze plaćanja naknade za bolovanje te je sav teret prebacio na državu, navodi dnevnik u broju od srijede. Korektno je od Vlade što se solidarizirala s poslodavcima te je trošak bolovanja za oboljele ili izolirane građane postao javni izdatak, no loše je što ta nova solidarnost šteti zaposlenima.
Visina bolovanja na teret države limitirana je iznosom proračunske osnovice te je ono nepovoljno za sve čije su plaće veće od 4257 kuna, koliko je sada maksimalna naknada za bolovanje nakon 42 dana. Bolovanje do 42 dana, koje snosi poslodavac, ne smije biti manje od 70-postotnog iznosa radnikove prosječne plaće, ali mnogi su kolektivni ugovori i drugi interni akti taj iznos povećali do 85 ili 90 posto plaće.
HZZO bi sva bolovanja vezana uz koronavirus trebao plaćati kao što se plaćaju i sva ostala bolovanja do 42 dana. Dobru volju pokazanu prema poslodavcima trebalo je pokazati i prema radnicima. Rad kod kuće kod nas nije posebno reguliran, no dobra praksa nalaže poslodavcima da u tom slučaju radnika potpuno plate kao da je radio u uredu, donosi Večernji list.