Policija traži napadače na novinare RTL-a sa subotnjeg velikog prosvjeda protiv covid-potvrda u Zagrebu. Traže i organizatore, kojima prijete kazne, a osude samog događaja, ali i napada stižu sa svih strana. Organizatori, naime, nisu prijavili prosvjed, čime su prekršili čak tri zakona i odluku o nužnim epidemiološkim mjerama.
"Mi raspolažemo s određenim saznanjima i indicijama. U tijeku su intenzivne mjere da se taj potencijalni organizator ili više njih kriminalistički obradi i podnese prijedlog prema Prekršajnom sudu. Ne mogu reći da nas je broj okupljenih ljudi iznenadio. Očito je i prosudba angažiranog broja policijskih službenika bila takva da smo u pravilu spriječili sve neke teže incidente", rekao je za RTL Davor Posilović, načelnik Sektora policije Policijske uprave zagrebačke.
Policija traži organizatore "Bijelog tihog marša", iako je taj skup danima ranije bio najavljivan na društvenim mrežama. Traže i napadače koji su RTL-ovog novinara Gorana Latkovića mučki, s leđa udarili u rebra i glavu.
"U početnoj fazi će se izvršiti detaljna analiza svih snimki kojima mi raspolažemo. Ali i onih snimki kojima raspolažu neke druge institucije, prvenstveno Grad Zagreb", najavio je Posilović.
Osude sa svih strana
Za to vrijeme stižu osude iz Ureda predsjednika, iz kojeg poručuju da "pravo na prosvjed ni u kom slučaju ne može postati pravo na nasilje." Reagirala je ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek te glasnogovrnik Vlade, Marko Milić, koji je napad na Latkovića nazvao "divljaštvom i kukavičlukom".
"Nama su se obratile sve redakcije koje su izvještavale jučer s prosvjeda. I svi su imali verbalne napade ili fizičke kao što se dogodio našem, odnosno vašem kolegi Goranu Latkoviću. Za nas je to zastrašujuće", istaknuo je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Hrvoje Zovko.
Da ne bi sve ostalo na uvredama i napadima, dio prosvjednika se zaputio na HRT, gdje ih je dočekala interventna policija. U HND-u tvrde da sve neodoljivo podsjeća na nedavni napad na Slovensku televiziju. Traže da institucije odrade svoj posao te pozivaju novinare da prijave sve uvrede i prijetnje koje dobivaju. Rad institucija će popratiti i pučka pravobraniteljica.
Frustracija i ideologija
Sociolog sa Sveučilišta u Zadru, Sven Marcelić osvrnuo se na subotnji prosvjed. Smatra da su ljudi frustrirani trajanjem krize te zasićeni mjerama. No, frustracija je dovela do napada na novinare.
“Jedan dio ljudi, pogotovo onaj koji je formatiran da ne vjeruje mainstream interpretacijama prirodno će gledati medije kao one koji bi bio ideološki aparat države, a ono što imamo kao elementarni problem koji se onda prelama, nekad doslovno preko leđa novinara, jest taj da same znanstvene činjenice su došle u pitanje upravo zbog toga što imamo određenu skepsu prema znanosti kao takvoj. Onda imamo i čitav niz alternativnih interpretacija koje se nude, kao da je virus izmišljen itd", pojasnio je Marcelić za N1.
Istaknuo je da iz takvog ponašanja proizlaze i određene ideološke smjernice. “Vidi se i da taj prosvjed ima i određene ideološke podloge, vidi se da su određene političke opcije stale iza njega. Zanimljivo je vidjeti i da se na neki način pokušavalo postići određena politička povezanost uz temu otpora prema mjerama. Prosvjed je iza sebe imao relativno heterogenu skupinu, ali jasno je i da su samo neki politički akteri na njemu htjeli profitirati", rekao je Marcelić.
'Nije to bilo spontano'
Smatra da okupljanje nije bilo spontano. “To je organizirani prosvjed i vidi se po broju ljudi koji je došao da je to bio jedan relativno dobro organiziran prosvjed, što ukazuje i na određenu političku organizaciju”, poručio je sociolog.
Komentirao je antivakserske, ali i političke poruke upućene s pozornice na Trgu bana Jelačića. “Već su provedena određena istraživanja, a pokazalo se da je jedan od najboljih prediktora toga kako će se ljudi odnositi prema mjerama jest povjerenje u različite sustave – imaju li povjerenje u politički sustav, znanost, medicinu… Pokazalo se i da su ljudi koji su skloniji otporu prema mjerama i oni koji su se našli u lošijem ekonomskom položaju, izgubili posao, a jednim dijelom i ljudi koji su skloni desnim opcijama. Dobrim dijelom možemo vidjeti da se radi o heterogenom tijelu, ali ipak ima određene nepravilnosti. Jedan dobar dio političara koje smo vidjeli na ovim skupovima možemo vidjeti i na skupovima nekih vrlo konzervativnih stranaka ili skupovima koji zagovaraju vrlo konzervativna pitanja. No, ne treba otpisati ni frustraciju koja generalno postoji u populaciji”, zaključio je sociolog.
