Potaknuta pozivom vlasti da digitalni nomadi iz cijelog svijeta upravo u Hrvatskoj nađu svoj dom tijekom prvog lockdowna, jedna se obitelj iz Stuttgarta doselila na jadransku obalu. Otac, trudna majka i dvoje djece najprije su se skrasili u Šibeniku, da bi se potom preselili u jedan splitski penthouse.
Otac radi na daljinu za jednu američku tvrtku kojoj nije bitno gdje se nalazi, već samo da obavi svoj posao kako treba. Mislili su kako su upravo u Splitu našli svoj mir tijekom pandemije, ali on sada za Slobodnu Dalmaciju tvrdi: "Samo da se ova noćna mora završi, kupimo svoje stvari i vraćamo se u Njemačku!".
Treće je dijete stiglo na svijet 14. studenog, a tada su na njihova vrata pokucale dvije djelatnice Centra za socijalnu skrb. Ubrzo je obitelj ostala bez djece, pa i novorođenčeta. Razlozi su potpuno bizarni.
Izgubljeni u prijevodu
Naime, nakon spoznaje da je trudna, majka nije tražila pomoć ginekologa, jer su joj dosad sve trudnoće bile uredne, a porodi bez komplikacija. Uz to, trebalo je naći nekoga tko govori njemački, jer ona ne razumije nijedan drugi jezik. Iako zakonski nije obvezno odlaziti na ginekološke preglede, ona je ovdje učinila grešku zbog koje je umalo ostala bez djece. Možda je i htjela otići na pregled, ali dijete se požurilo dva mjeseca.
Nakon što ju je odvezla hitna pomoć, u bolnici su otkrili da dokumentacija o trudnoći ne postoji, pa je o tome obavijestio Centar za socijalnu skrb. Nije to sporno, kao niti pokušaji Njemice da odgovori na pitanja liječničkog osoblja na njoj nerazumljivom jeziku.
"Jutro poslije na vrata su nam pozvonile dvije mlade dame, predstavile su se kao djelatnice Centra. Pustio sam ih u stan ništa ne sluteći. Starije dijete i ja bili smo sami, mlađe je bilo kod dadilje, koja ga inače čuva. Gospođe su obišle stan, izišle su van i vratile se za dvije minute. Rekle su mi kako nam je stan neuredan. Neuredan? Da, nisam stigao usisati, žena je rodila večer prije, bio sam pod stresom. Mislim si - sredit ću stan. Onda mi kažu kako nemam ništa spremno za bebu. Nemam, nismo stigli, beba nas je iznenadila. Sve se tako čudim što me to ispituju, kad mi kažu: 'Morat ćemo vam uzeti djecu, djeca ovdje nisu sigurna'", posvjedočio je otac na kombinaciji hrvatskog i njemačkog jezika.
Osim neurednog stana i nedostatka dječjeg krevetića i druge opreme za novorođenče, ocu je kao otegotna okolnost uzeta i činjenica da nije znao gdje živi dadilja njegove djece. Uzrujani otac navodi da u izvještaju iše da imaju četvoro djece. Kasnije su im se ispričali time da je riječ o lapsusu.
A lapsusa je u ovoj priči bilo i previše, jer su im djeca oduzeta 19. studenog te smještena u Dječji dom Maestral. Po dvogodišnje dijete su došli kod dadilje s policijom. Ondje su bili smješteni 15 dana, pa su vraćeni obitelji, opet bez suvislog objašnjenja.
Opravdana mjera?
Dok su djeca bila u Domu, majka je vrijeme provodila na balkonu. Zbog stresa je izgubila mlijeko. Četvrtogodišnje dijete je u Domu zanijemilo, samo bi se na telefonu isplakalo ocu da ga primi natrag.
"Kako ću djetetu objasniti što je sud, što su odvjetnici? Kako ću mu objasniti da zbog pandemije ne smijem biti s njim, da ga mogu viđati jedan sat tjedno. Ovo se u Njemačkoj ne bi dogodilo", govori otac.
"Najvjerojatnije je došlo do problema u komunikaciji! Roditeljima je trebao biti osiguran prevoditelj i tako im se dati prilika da objasne sve što možda kolegicama nije bilo jasno prigodom posjeta", rekao je stručnjak za socijalnu skrb koji je i sam dugo godina bio ravnatelj jednog CZSS-a.
Dodao je da se mjera žurnog izdvajanja djeteta iz obitelji aktivira kad je dijete žrtva nasilja ili je u životnoj opasnosti. U slučajevima zanemarivanja djeteta se roditeljima šalje upozorenje, a poslije kreću mjere nadzora. Ako ništa od toga ne urodi plodom, djeca se oduzimaju sudskom odlukom.
Socijalne radnice su ponovno došle obitelji 21. studenog. ovog puta ih je dočekala sudska prevoditeljica, čist stan i krevetić za bebu. Otac govori kako su se djelatnice CZSS-a pokušale opravdati "predostrožnošću". No, djecu su im vratile tek 2. prosinca.
"Na sve one koji privremeno i/ili stalno prebivaju u Hrvatskoj odnosi se i primjenjuje Obiteljski zakon i Konvencija o zaštiti djeteta. Upotrebljavamo sve institute Obiteljskog zakona, osim posvojenja, pa smo tako i u ovom slučaju intervenirali sukladno zakonu. Bilo je osnova za oduzimanje djece i njihovo smještanje u ustanovu", komentirao je ovaj slučaj ravnatelj splitskog CZSS-a, Ante Bjažević, pritom objasnivši da su djeca vraćena jer je "zakonska osnova za zadržavanje istekla".
'Goli, administrativni, hladni, birokratski pristup'
Inače, u rješenju CZSS-a stoji kako su djelatnice zamijetile da je "stambeni prostor neadekvatan za boravak djece", nedostaje namještaja i opreme za novorođenče, prostor je higijenski zapušten. Navodi se i mišljenje po kojem za djecu postoji opasnost za život, zdravlje i njihovu dobrobit. Iz Maestrala, pak, poručuju da ne zadržavaju djecu bez odluke CZSS-a. Obiteljski odvjetnik Teo Tomić priznao je da u svojoj dugogodišnjoj karijeri nije vidio ništa slično.
"Nisam smio s klijentom niti ući u Centar! Nisu mi znali objasniti po kojem su to zakonu odlučili! Iz Centra je otac izišao bez ijednoga papira, tek s usmenom uputom kako može ići u Dom po djecu, jer mjera oduzimanja prestaje nakon 15 dana. Na prvom razgovoru sa socijalnim radnicama, gdje sam došao kao pratnja ocu, svjedočio sam toliko golom administrativnom, hladnom birokratskom pristupu da još uvijek ne mogu doći k sebi! Bio je to razgovor u kojemu nije bilo ni natruhe emocija, kao ni namjere da se pomogne djeci", rekao je dodajući da je svrha CZSS-a skrbiti o najslabijima, a ne nanositi im štetu.
O svemu je obaviještena i pravobraniteljica za djecu. "Napominjemo da ne možemo komentirati konkretan slučaj. Možemo potvrditi da smo o slučaju obaviješteni te smo, u skladu sa svojim ovlastima, zatražili izvješća od nadležnog Centra za socijalnu skrb, kao i od ustanove u koju su djeca smještena", poručila je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
Iako se za njemačku obitelj na kraju sve dobro završilo, pitanje je koliko postupanja CZSS-a u zemlji s lošim demografskim stanjem mogu utjecati na odluku onih koji su iz inozemstva ovdje došli živjeti, da dovedu ili zasnuju svoje obitelji, a na kraju, i da ostanu.
