Hrvati su duboko nezadovoljna i nesretna nacija. Nismo sretni ni na osobnom, ni na financijskom planu. Barem tako pokazuju rezultati ovogodišnjega Eurostata o zadovoljstvu života u Europskojuniji gdje smo pri dnu. Zašto smo daleko od sretnog europskog prosjeka i koliko nam zapravo treba za sreću?
Tužne pjesme, ali i loše vrijeme kao da nam trljaju sol na ranu. Sada je i službeno, Hrvati su jedan od najnesretnijih naroda Europske unije.
Podaci Eurostata ne lažu, na ljestvici od 25 europskih zemalja prvo, najsretnije mjesto, zauzeli su stanovnici Belgije. Drugi su Nizozemci, treći Austrijanci s visokih 76 posto. Oni su iznad EU prosjeka, koji iznosi 62 posto. Hrvati, nesretni na samom začelju s 41 posto.
Od nas su nezadovoljniji kvalitetom života samo Bugari i Letonci, najnesretniji narod u Europi. Anitu Freimann, koja je doktorirala na ekonomiji sreće, rezultati pretjerano ne iznenađuju.
"Najviše smo nezadovoljni ekonomskim dijelom. U tome je tajna, u očekivanjima od budućnosti... Naši građani ne očekuju pretjerano svijetlu budućnost, to oblikuje njihovu sadašnjost", rekla je Anita Reimann, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Najbolnija točka hrvatskoga nezadovoljstva, uz financijsku situaciju, jest odnos prema drugima, ali i prema sebi. Stručnjaci kažu, sreća je tu, samo ju treba prepoznati.
"Pitati se tko sam i što sam, kamo želim stići u životu, kako raditi na sebi, prestati druge kritizirati, više se okrenuti premasebi. Jako je važno pokušati se smijati. Osmijeh je ljekovita injekcija sreće", dodala je Freimann.
I čini se - dobrodošao lijek protiv loše statistike.
