Supredsjedatelji međuresornog Vladinog povjerenstva za odabir višenamjenskog borbenog aviona Zvonimir Frka Petešić i admiral Robert Hranj trebali bi 12. prosinca službeno obavijestiti premijera Andreja Plenkovića i Vladu tko je pobjednik natječaja koji je raspisala Hrvatska, odnosno koje ćemo borbene zrakoplove nabaviti. Doduše, javnost još neko vrijeme ne bi trebala znati za to, jer je potrebno ishoditi i mišljenje saborskog Odbora za obranu, ali i predsjednika Zorana Milanovića. Zasad je samo poznato kako će odluka biti donesena konsenzualno između svih institucija.
Od rujna traje analiza četiriju ponuda pristiglih na natječaj. Švedska nam nudi nove JAS 39 Gripene, izraelsko-američki konzorcij prastare F-16 Blok 30, Francuska novije rabljene Rafalee, a SAD novi F-16 Blok 70. Večernji doznaje kako francuska i američka ponuda praktički vode mrtvu trku u odabiru, a izbor bilo koje od njih znači da će Hrvatska dobiti najsuvremenije lovce, čemu se ipak bilo teško nadati.
Znakovit prošlotjedni posjet
Znakovit je prošlotjedni posjet francuske ministrice obrane Florence Parly, koja je nakon sastanka s Plenkovićem i ministrom obrane Marijem Banožićem, predala sasvim novu poruku u kojoj se spominje Europski obrambeni fond, višegodišnji financijski okvir za koji je u startu predviđeno sedam milijardi eura. Banožić je kasnije izjavio kako Francuska svakako može pomoći svojim iskustvom da se i hrvatske tvrtke pokušaju uključiti u taj program, što je bio očiti znak da je poruka stigla na pravu adresu.
Čini se kako će presuditi financijski dio priče. Izgledno je kako je u francuskoj ponudi predviđena i određena kompenzacija troškova nabavke borbene eskadrile. U kuloarima se spominje kako bi to mogao biti presudan faktor pri izboru. No, ne treba zaboraviti da su Amerikanci, u slučaju izbora novih F-16 spomenuli industrijsku suradnju sa šest hrvatskih tvrtki, no u cijelom je procesu sve ostalo samo na tome. Francuska ministrica jasno je dala do znanja zbog čega je došla u Zagreb rekavši da očekuje da će 2021. znati konačnu odluku Vlade. Poručila je kako je "više nego ikada ključno da Europljani osvijeste zajednički izazov. Znamo da na Hrvatsku možemo računati". I Amerikanci su s približavanjem kraju natječaja bili iskreni, pa je jedan od čelnih ljudi Lockheed Martina, J.R. McDonalds, na pitanje medija može li američka ponuda biti jeftinija od miljarde i pol dolara rekao kako su najbolji borbeni avioni skupi te ako si neka država ne može priuštiti takvo zrakoplovstvo, onda neka nabavi Cessne.
Izbjegavanje blamaže
U biti, McDonalds je rekao istinu, jer Hrvatsku nitko ne prisiljava na nabavku nove borbene eskadrile. Nitko, osim stanja u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Ministar Banožić je točno konstatirao da nikad nije vrijeme za skupe vojne nabave, a upravo su vojni proračuni tijekom godina bili prva stavka na kojoj se štedjelo, da bi na kraju voda došla do grla i pojavio se rizik od ukidanja čitave borbene komponente domaćeg ratnog zrakoplovstva, a sve zbog dugogodišnjeg otezanja s modernizacijom.
Plenkovićeva Vlada ovog će puta nastojati izbjeći blamažu, ali ipak će se trebati odlučiti između francuskog jamstva pristupa europskom obrambenom fondu za svoju industriju i američkog uspostavljanja trenažnog centra za pilote F-16 u Zemuniku. No, tek kada bude određen pobjednik natječaja, započet će ključni proces pregovora o međudržavnom ugovoru koji će uključivati način financiranja i kompenzaciju. U Ministarstvu obrane procjenjuju da će pregovori o tim detaljima trajati oko šest mjeseci, dok su Amerikanci prognozirali osam do devet mjeseci pregovora.
Hrvatskoj je važno da novi zrakoplovi počnu stizati što prije, kako ratno zrakoplovstvo ne bi za dvije do tri godine izgubilo sposobnost vlastitog nadzora zračnog prostora. Amerikanci tvrde da što prije treba potpisati ugovor kako bi njihovi avioni stigli do 2024., no čini se da bi francuski Rafalei mogli doći prvi. No, zato treba prvo obučiti pilote. Procjena je da bi na Rafaleima obuka trajala do godinu i pol, a na F-16 i do dvije. Naravno, sve to ima svoju cijenu, a mali plus na stranu francuskih aviona, bez obzira na to što su rabljeni, ide i zbog toga što imaju dva motora te se njima može nadgledati cijeli državni teritorij.
