A posljednjih dana u Zagrebu svi pričaju, ne samo o Milanu Bandiću, nego jednom drugom zagrebačkom gradonačelniku.
Pero Pirker vladao je Zagrebom 60-ih godina prošlog stoljeća, i u svega 4 godine, u koje mu se dogodila i najgora poplava uspio je.. pa dosta toga. U njegovo je doba izgrađeno 26. 000 stanova, 35 škola, 6 vrtića, 5 tvornica, 30 kilometara nasipa, 100 kilometara kanalizacije. I nije Pirker jedini gradonačelnik s uspjesima: Bandić će biti pokopan pored Većeslava Holjevca, koji se smatra vizionarom i najboljim u povijesti, preko puta njih, pod arkadama je i MIlan Amruš, koji u Zagreb doveo prve ulične lampe, i Vjekoslav Heinzl, koji je Zagreb učinio velegradom.
Na ovom posebnom pripremljenom mjestu, sa vanjske strane arkada
na Mirogoju, sutra ujutro bit će pokopan Milan Bandić. To grobno
mjesto nalazi se samo nekoliko desetaka metara od Grobnice
narodnih heroja, gdje je pokopan jedan od najvažnijih
gradonačelnika u zagrebačkoj povijesti Većeslav Holjevac.
Njegov mandat trajao je za to vrijeme jako dugih deset godina, i
danas je jedini gradonačelnik koji u Zagrebu ima spomenik, a
najviše ga se pamti jer je grad proširio južno od Save.
"On je imao viziju da se Zagreb preskoči, da Zagreb ode na drugu
stranu, i onda je izgrađen novi, moderni grad, grad koji je
trebao odgovarati ondašnjoj filozofiji društva, radničkog grada,
industrijske aglomeracije i izgradio je ono po čemu je Zagreb bio
jedna od fokalnih točaka na ondašnjoj europskoj karti. Dakle,
Velesajam je bio daleko važniji nego što je granica ondašnje
Jugoslavije, to je bilo mjesto susreta Istoka i Zapada, i to se
događalo u Zagrebu", rekao je Tvrtko Jakovina,
povjesničar.
Istu filozofiju nastavio je i Holjevčev nasljednik.
Malo dalje od velikana, sa ovim dosta originalnim nadgrobnim
spomenikom, nalazi se grobnica Pere Pirkera, gradonačelnika iz
60-ih godina, o kojem se u zadnja dva dana na društvenim mrežama
dijeli tekst u kojem se nabrajaju silni uspjesi u samo četiri
godine mandata.
Pirker je gradonačelnik postao sa svega 36 godina, godinu kasnije
bio je suočen s najgorom poplavom u povijesti Zagreba, što ga
nije omelo da do kraja mandata napravi malo čudo. 30 kilometara
nasipa, žičara na Sljemenu, klizalište na Šalati. 26
hiljada stanova u samo četiri godine, Trnsko i Siget... Raste
južni Zagreb, raste na slobodnim i suvremeno urbaniziranim
prostorima grad za 250 hiljada stanovnika.
"Ovaj dio grada gdje smo sada, Zapruđe, ali i ostatak Novog
Zagreba, je primjer kako je generacija koja je stasala nakon
Drugog svjetskog rata bila u stanju napraviti jedan moderni,
humani grad u kojem je, za razliku od svega što imamo danas, bilo
sedam kvadrata zelenog na jedan kvadrat stambenoga prostora",
kaže Jakovina.
No, i prije Drugog svjetskog rata bilo je gradonačelnika s
vizijama.
U arkadama je pokopan i Vjekoslav Heinzel, najpoznatiji
gradonačelnik iz 20-ih godina prošlog stoljeća, zapamćen po
velikim razvojnim projektima zahvaljujući kojima se grad značajno
proširio.
No, Heinzelove uspjehe danas pamte rijetki.
"Kao što je početak izgradnje tržnice Dolac ili izgradnja
kompleksa Klaonice, na ulici koja nosi njegovo ime, koja ga je
inače stajala gradonačelničke pozicije. Osim povjesničara, malo
tko zna da je on zbog korupcijske afere vezane za klaonicu morao
odstupiti s mjesta gradonačelnika", rekao je Dragan
Damjanović, povjesničar umjetnosti.
Još manje se pamte Milan Amruš koji je izgradio Glavni kolodvor,
u grad doveo i uspinjaču i javnu rasvjetu, ili Adolf Mošinski
koji je na prijelazu stoljeća bio zaslužan za prvi kanalizacijski
sustav, ali i gradnju HNK.
"Mi danas niti ne znamo kojoj je stranci pripadao koji
gradonačelnik, ne znamo kako je došao na vlast, ne znamo ni kako
je realizirao određene projekte, ali ono što znamo i što je bitno
jest koje je projekte realizirao i koliko su se ti projekti
pokazali korisnima za građane Zagreba", kaže Damjanović.
Neki gradonačelnici pamte se samo po lošem.
Samo nekoliko koraka od groba prvog hrvatskog predsjednika nalazi
se grob gradonačelnika Zagreba iz vremena NDH, Ivana Wernera,
najpoznatijeg što je '41. dao uništiti zagrebačku sinagogu.
A neki po drugoj profesiji.
Još malo dalje od arkada nalazi se grob Borisa
Buzančića, jedinog glumca među gradonačelnicima, prvog
gradonačelnika u samostalnoj Hrvatskoj i, što je zanimljivo,
čovjeka koji je glumio gradonačelnika Splita u legendarnoj seriji
Velo Misto.
Nitko od njih gradom nije vladao duže nego Bandić, vjerojatno
nitko ni neće.
