Zbog rasta cijena namirnica i energenata brojne su škole morale podići cijene školskog obroka. U OŠ u Bregani školski obrok lani je koštao 7, a sada 10,5 kuna.
"Oni imaju svoje želje, a ja im ih pokušam ispuniti. S obzirom da je sve poskupilo jako je teško složit kvalitetan i dobar obrok za djecu", rekla je kuharica OŠ Milana Langa u Bregani Mirjana Bencalić za RTL.
I ovoj školi neki roditelji kasne s plaćanjem obroka po nekoliko mjeseci, a ukupna dugovanja dosegnu i 10 tisuća kuna na godinu, a nakon dvije opomene trebala bi uslijediti ovrha.
"Dogovaramo se na koji način bi oni to otplaćivali, pa recimo dugovanje od tisuću kuna ide kroz neke mjesečne otplate. Idemo u tom smjeru da kad vide opomene zovemo ih i radimo sve da bi izbjegli ono neželjeno, a to su ovrhe", rekao je ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani, Igor Matijašić.
Svako treće dijete u riziku od siromaštva
"Svako treće dijete u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva. Tražimo univerzalni pristup školskoj prehrani, za svu djecu bez obzira na materijalni status. Da im to omogući država", kazala je Olja Družić Ljubotina iz Inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok, koji su istraživanjem došli do informacija da čak 15 posto škola mora posegnuti za ovrhama.
Zbog dugovanja, škola u Zadru uvela je bjanko zadužnice na 5,000 kuna. Ustavni stručnjak poručuje - osnovno obrazovanje je obvezno i besplatno te svima treba biti dostupno pod jednakim uvjetima. Ustavni stručnjak Mato Palić kaže da je to odnos prema djeci koji je u potpunoj suprotnosti s Ustavom. „Nije jasno kako su došli do tog iznosa, koja je cijena obroka i zašto se roditeljima slabijeg imovinskog statusa stvara dodatan trošak koji moraju podmiriti da bi djeca mogla konzumirati obroke", rekao je Palić.
Cijena školskog obroka kreće se od 7 do 11 kuna, a čak 35% učenika nema mogućnost prehrane u školi. 102 tisuće učenika plaća punu cijenu obroka, njih 41 tisuća ima djelomičnu subvenciju, a za 62 tisuće učenika školski obrok je besplatan.
Iz ministarstva poručuju da će jednak standard za sve učenike biti moguć nakon izgradnje škola i prelaska na cjelodnevnu nastavu, a plan je da se to napravi do 2027. godine.