Mališani 4.b razreda OŠ Antuna Mihanovića u Osijeku probili su led. Prvi su istočnoj Hrvatskoj ustali sa svojih stolica i 10 minuta vježbali usred učionice. Predstavljeni su, tako, plakati, brošure i DVD iz prvog modula zdravstvenog odgoja Živjeti zdravo.
"Nema više alibija da nema uvjeta i dvorana za vježbanje u razrednoj nastavi. Riječ je o vježbama koje se mogu izvesti kad im primjerice pod satom matematike padne koncentracija", pojasnio je Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. Đaci, dodao je, vježbaju u odjeći u kojoj su i na satu, a ne uznoje se.
Vježbalo se paralelno i u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Koprivnici. Učitelji su dobili i brošure s uputama kako izgleda zdrav doručak, ali i koje namirnice su bogate određenim mineralima i vitaminima. Djeca u svakoj regiji, utvrđeno je, imaju drukčije zdravstvene i prehrambene probleme.
Problem je brza hrana
"U Slavoniji su dosta zastupljene tradicijske namirnice. Ne treba od njih bježati, ne znači da djeca ne smiju jesti čvarke i kulen. Ali ih treba dozirati, uz nužno veće količine voća i povrća. No, problem je što je u Hrvatskoj tradicija postala brza hrana", ističe Filipović. Alarmantna je činjenica da smo četvrti u Europi po pretilosti djece, s visokih 20 posto. Sedam posto ih je debelo. Razlozi za to su, poznato je, loša prehrana i premalo fizičke aktivnosti.
"Djeca će nam se pravilnije hraniti ako će kod kuće jesti zdravo, a ne da ih roditelji za nagradu vode u McDonald's ili im daju gazirana pića", nastavlja. Iz škola, stoga, izbacuju i automate s gaziranim pićima te neadekvatnim slatkišima. Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje svjestan je da se na sličan način neće moći predstaviti i spolni odgoj.
"On je, po meni, nezasluženo predstavljen i više od drugih modula. Htjeli smo ovom prezentacijom neproduktivnu raspravu o četvrtom modulu skrenuti na ono što je najvažnije u zdravstvenom odgoju, a to je zdravlje djece", zaključio je.
