Dr. Nikola Biliškov i dr. Danijela Vojta s Instituta Ruđer Bošković u znanstvenom su radu koji je nastao suradnjom s domaćim i međunarodnim stručnjacima opisali spoj koji bi mogao biti 'spremnik' za kemijsku pohranu vodika u čvrstom stanju. To bi otkriće u mnogočemu moglo promijeniti svijet, piše Dnevnik.hr .
Vodik bi mogao zamijeniti fosilna goriva
Dr. Biliškov je rekao da je vodik ekološki prihvatljiv nosač energije koji bi mogao zamijeniti fosilna goriva jer njegovim izgaranjem ne nastaju štetni proizvodi nego samo električna energija, voda i toplina. To je korisno za okoliš a vodik je gotovo neiscrpan, pa njegova dostupnost ne može biti dovedena u pitanje.
Rad ovih znanstvenika temelji se na 'vodikovoj ekonomiji' koja se zasniva na obnovljivim izvorima energije. Vodik nije izvor energije već poveznica između potrošača i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Čak i Pariški sporazum o klimi nalaže obvezu okretanja obnovljivim izvorima energije.
Mnoge su studije već dokazale da je opskrba energijom iz obnovljivih izvora moguća za cijelo čovječanstvo, no problem je taj što postoje oscilacije u proizvodnji pa negdje treba pohraniti višak energije. Molekulu vodika jako je teško pohraniti u spremnike jer je toliko mala da iscuri kroz stijenke.
Moć kuhinjske soli
Skladištenje vodika sada je upravo zbog toga predmet istraživanja mnogih znanstvenika. Dr. Biliškov kaže da je za spremanje vodika najbolje koristiti neku leguru metala koja bi vodik upila, no i tu postoji problem: proizvodnja takvih legura zahtjeva teške metale koji su vrlo štetni za okoliš, a u zemljama Trećeg svijeta tu je problem i iskorištavanja radne snage. Zato su potrebne legure lakih metala, i tako su nastali kemijski hidriti. Jedan od njih je amonijev boran kojeg su istraživali ovi znanstvenici. Amonijev boran ima najveću sposobnost primanja vodika, no problem je otpuštanje štetnih nusprodukata. Biliškov i Vojta radili su na otklanjanju tog problema, a kažu da ga se može riješiti kuhinjskom solju. Tim je otkrićem otvoren put za daljnje istraživanje ovog spoja kao spremnika vodika.
Uskoro prijelaz na čistu vrstu goriva
Biliškov smatra da bi se prijelaz na novu, čistu vrstu goriva mogao dogoditi u idućih osam godina.
Rad ovo dvoje znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković objavljen je u suradnji sa Sandrom Flinčec Grgac s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Lászlóm Kótai, Imreom Miklósem Szilágyiem, Dávidom Hunyadijem i Tiborom Pasinszkijem iz Mađarske akademije znanosti te Andreasom Borgschulteom i Andreasom Züttelom iz EMPA-e u Zürichu, u uglednom časopisu Journal of Physical Chemistry C., a naziv rada je 'High Influence of Potassium Bromide on Thermal Decomposition of Ammonia Borane', prenosi Dnevnik.hr .