Tri najveće sindikalne središnjice – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata – intenzivno se pripremaju za referendumsku inicijativu kojom žele srušiti po njima sporne odredbe budućeg mirovinskog zakona, ponajprije onu o povišenju dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina.
No, sindikati ne žele ponoviti greške nekih svojih prijašnjih referendumskih inciijativa pa će najprije pričekati da paket novih mirovinskih zakona bude donesen, a budući da dijelovi tog zakonskog paketa neće stupiti na snagu odmah, za pokušaj njihova rušenja imat će dovoljno vremena, piše Novi list.
Triput skupili dovoljno potpisa, ali referenduma nije bilo
Ako bi sindikati išli na prikupljanje potpisa između dva zakonska čitanja, kada se još ne zna u kojoj će mjeri prijedlozi biti mijenjani i što će u Saboru biti izglasano, njihova bi referendumska inicijativa bila osuđena na propast jer bi Vlada mogla uzvratiti izmjenama zakona kojima bi planirano referendumsko pitanje, kakvo god ono bilo, učinilo besmislenim. Novi list podsjeća da su među desetak dosad organiziranih referendumskih inicijativa, koje na koncu nisu rezultirale samim raspisivanjem referenduma, bile i tri sindikalne iako su sindikati u sva tri navrata prikupili dovoljan broj potpisa.
Početkom ljeta 2010. godine tadašnjih pet sindikalnih centrala organiziralo je referendumsku inicijativu protiv izmjena dijela Zakona o radu kojim je tadašnja vlast željela ukinuti odredbe o produženoj primjeni odredbi kolektivnog ugovora te skratiti otkazni rok za kolektivne ugovore. Sindikati su u propisanom zakonskom roku prikupili rekordnih 717.149 valjanih potpisa za raspisivanje referenduma. Pod tim pritiskom Vlada je povukla sporne zakonske izmjene, a Ustavni sud je odlučio da su prestale postojati pretpostavke za održavanje referenduma.
I bez raspisivanja refernduma dobili što su tražili
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i danas smatra da se taj referenum trebao održati jer referendumsko pitanje nije bilo usmjereno na novi Zakon. Budući da sindikati tada nisu organizirali referendum, mnogi potpisnici njihove inicijative smatrali su da su sindikati ustuknuli i izdali građane. No, Sever danas kaže kako su sindikati i bez raspisivanja referenduma na koncu dobili što su tražili jer je vlada zbog velikog broja prikupljenih potpisa odlučila ublažiti štetu koju je napravila.
Druge dvije sindikalne referendumske inicijative bile su protiv izdvajanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru (outsourcing), koju je pokrenulo 17 sindikata iz javnog sektora, te protiv monetizacije autocesta koju je uz dva cestarska sindikata i sindikalne centrale nosilo i sedam organizacija civilnog društva. Obje su bile 2014. godine, godinu dana prije parlamentarnih izbora. Protiv izdvajanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru potpis je dalo više od 608 tisuća građana, a provjerom je potvrđeno da je valjanih potpisa bilo preko 547,8 tisuća, znatno više od potrebnih 10 posto biračkog tijela. A iako je Ustavni sud utvrdio kako je referendumsko pitanje bilo neustavno, Vlada je ipak odustala od namjere sustavnog prebacivanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru u privatne ruke. Slično se zbilo i s monetizacijom autocesta. Sindikati i udruge civilnog društva prikupili su preko 530 tisuća potpisa građana, Ustavni sud je opet neustavnim ocijenio pitanje, a vlast se pod pritiskom prikupljenih potpisa povukla.
Sindikati najlakše mogu skupiti dovoljno potpisa
"Naše akcije su bile uspješne, bez obzira na to što referendumi nisu bili raspisani, dobrim dijelom jer idemo s pitanjima koja diraju sve, a teme su važne. To ljude povuče. Osim toga, ljudima treba biti jasno za što daju potpis. Mi smo kod ranijih inicijativa na tome puno radili, jer ako imaš pitanje koje nije blisko, nećeš ni potpis dobiti", rekla je za Novi list Mirela Boić, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata.
Organiziranje prikupljanja potpisa i samo 15-dnevno prikupljanje u kojem treba dobiti povjerenje najmanje 10 posto biračkog tijela krvav je posao, reći će u sindikatima, no složni su da upravo oni mogu uspješno odraditi taj posao zbog svoje organizacijske strukture.
"Mirovinski sustav je uz zdravstvo nešto što bi svaki pojedinac trebao prepoznati kao vlastiti interes, bez obzira na kojoj poziciji radio i koliko zarađivao", kaže sindikalist Sever dodajući da se za referendum o tome ne smije žaliti uloženih sredstava.