Ministar zdravstva Vili Beroš proteklih je dana obznanio sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sustava. Opširno je sindikalistima i poslodavcima obrazložio načela i ciljeve reforme na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak, ali o konkretnim mjerama o kojima se pisalo ovih dana, nije rekao ni riječi.
Večernji doznaje od jednog sudionika sjednice da je Beroš naglasio kako mu je namjera osnažiti zdravstvo kao javno dobro te učiniti zdravstvenu zaštitu dostupnijom. Naglasio je i da sadašnji sustav nije financijski održiv. Predsjedavajući GSV-a, Vilim Ribić otkrio je da su se socijalni partneri složili oko mnogih aspekata te da nitko nije dovodio u pitanje pojedine principe o kojima je Beroš govorio.
"Ne slažem se s mišljenjem nekih da krize nisu vrijeme za ovakve reforme. Mislim da nemamo puno vremena. Od 1981., kada je zadnji put bitno mijenjan zakon, izgubili smo 40 godina. Ova vlada i ja odlučni smo pokrenuti reformu. To je proces, to nije jedan akt. Jedan od koraka će se zbiti ovaj ili sljedeći tjedan, a to je potpisivanje odluke o ujedinjenoj javnoj nabavi", najavio je Beroš nakon sjednice GSV-a.
Objedinjena javna nabava
Naravno, cilj objedinjene javne nabave je racionalizacija financija za nabavu opreme, lijekova i potrošnog materijala. Vodit će se računa i o ujednačavanju kvalitete i standardizaciji proizvoda u zdravstvenim ustanovama diljem zemlje.
U pripremi je i nova Mreža javne zdravstvene službe, a njome će se ugovarati zdravstveni sadržaji prema potrebama gravitirajućeg stanovništva. Njome će se definirati i funkcionalna integracija bolničkog sustava na svim razinama zdravstvene djelatnosti, osim primarne.
"Funkcionalnom integracijom će se povećati iskoristivost svih bolničkih resursa te posljedično smanjenje listi čekanja i smanjenje troškova. Davati projekcije u ovom trenutku je preuranjeno te ćemo u višim fazama procesa usuglašavanja na razini Radne skupine raspolagati preciznijim podacima", poručio je Beroš za Večernji.
'Centralizacija neće riješiti probleme'
Sindikati nisu bili blagonakloni oko prijedloga centralizacije općih i specijalnih bolnica, jer smatraju da Vlada tako želi preuzeti nadzor nad njihovim upravljanjem. No, niti nadzor ne može riješiti probleme tih bolnica ili zdravstvenog nadzora u cjelini. Vlada se pokazala kao loš gospodar dosad, pogotovo jer zdravstvene ustanove čine 75 posto ukupnih dugovanja u zdravstvu, pa sindikati ne vide kako bi se to moglo promijeniti. Dapače, smatraju da će zdravstveni sustav biti još neučinkovitiji.
"Centralizacija bolnica neće riješiti probleme u zdravstvu. Upravo 10 državnih bolnica stvorilo je 75 posto duga, a prije nekoliko godina radi sanacije prenesena su osnivačka prava bolnica na državu, pa su vraćena županijama jer to nije dalo rezultate", naveli su sindikati.
Planirana je i privatizacija svih djelatnosti domova zdravlja osim patronaže, radiologije i palijativne skrbi. Sindikalisti su se upitali tko su fizičke i pravne osobe koje će koordinirati njihovim radom i ostvarivati ciljeve zdravstvene zaštite. Pitaju se i hoće li domovi zdravlja na kraju uopće pružati zdravstvene usluge.
Bolovanja koštaju državu
Svakako će biti riječi i o bolovanjima. Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, Iva Tomić iznijela je analizu prema kojoj neopravdana bolovanja koštaju državu više od milijardu kuna. Kontrole su pokazale da je svako treće bolovanje neopravdano, no češće se kontroliraju sumnjiva bolovanja, pa bi stvaran broj onih neopravdanih mogao biti i veći.
No, poslodavce bolovanja koštaju nešto više od tri milijarde kuna godišnje, bez troškova zamjene odsutnih djelatnika. Tako se kao mogući smjer reforme spominje smanjenje opterećenja poslodavaca, jače kontrole bolovanja, skraćenje trajanja bolovanja na teret poslodavaca s 42 na 30 dana neprekinutog trajanja godišnje.
