U Hotelu Trakošćan u petak je počeo dvodnevni gerontološko-gerijatrijski-javnozdravstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom “Zlatne godine”, čiji je cilj približiti i osvijestiti aspekte starenja, razgovarati o poboljšanju kvalitete života starijih osoba, odgovoriti na pitanje kakva je gerijatrijska zdravstvena skrb u Hrvatskoj i što donosi Rezolucija o položaju i pravima starijih osoba.
Organizatori simpozija su Opća bolnica Varaždin i Hrvatska udruga socijalnih gerontologa, a suorganizatori Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Hrvatski liječnički zbor – Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju, Sveučilište Sjever te Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin. Dok su pokrovitelji Ministarstvo zdravstva, Varaždinska županija i Općina Bednja. Tehnički organizator simpozija je Metropolitan Hrvatska, a medijski pokrovitelji su Kajkavske kronike i Zagorje International.
Simpozij je namijenjen stručnjacima različitog stručnog profila u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe, a održava se povodom obilježavanja 1. listopada, Međunarodnog dana starijih osoba.
Aspekti starenja
Cilj simpozija je približiti i osvijestiti aspekte starenja, razgovarati o poboljšanju kvalitete života starijih osoba, odgovoriti na pitanje kakva je gerijatrijska zdravstvena njega u Hrvatskoj te što donosi Rezolucija o položaju i pravima starijih osoba.
I ovoga je puta simpozij okupio eminentne stručnjake iz područja gerijatrije, gerontologije i javnog zdravstva, pružajući priliku za razmjenu znanja, iskustava i inovativnih pristupa u rješavanju izazova s kojima se suočavamo u ovom važnom području.
Ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak istaknuo je da su starije osobe sa zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih i drugih aspekata, skupina koju treba poštivati i poboljšati kvalitetu njihovih života.
"Mi smo svi ovdje iz različitih profesija, ali imamo jedan zajednički cilj – donijeti dobre i kvalitetne zaključke da poboljšamo skrb o starijim osobama. Ono što je važno spomenuti, Varaždinska županija je jedna od prvih županija u Republici Hrvatskoj koja pokreće inicijativu Županija – prijatelj osoba starije životne dobi i to je jedan od razloga zašto smo i ove godine odlučili da u Trakošćanu održimo ovaj simpozij, da usmjerimo sve aktivnosti poboljšanja kvalitete osoba starije životne dobi. Vjerujem da će predavanja i rasprave doprinijeti daljnjem razvoju znanstvenih spoznaja i praksi koje će poboljšati kvalitetu života naših starijih sugrađana" naglasio je Poljak.
Na simpoziju sudjeluje i glavna sestra OB Varaždin Željka Gajski, koja je također istaknula koliko je važno razgovarati, razmjenjivati iskustva i donositi zaključke o tome kako unaprijediti život i skrb o starijim osobama. Naglasila je da osobe starije životne dobi predstavljaju specifičnu, osjetljivu i ranjivu skupinu, te da ubrzani rast broja osoba starije dobi ukazuje i na značaj promicanja zdravlja i prevenciju bolesti tijekom cijelog života.
Anita Milas Anzić, izaslanica ministra zdravstva Vilija Beroša, načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite, kojoj je ujedno pripala čast da otvori simpozij, istaknula je da Ministarstvo kontinuirano provodi reformu zdravstva u području preventivne, kurativne medicine i rehabilitacije.
"Pred nama je također značajan zamah palijativne medicine. Treba reći da se značajna sredstva iz državnog proračuna i EU fondova ulažu u područja infrastrukture, medicinske opreme i zdravstvene radne snage, da se sve te započete reformske mjere provode i nadalje i da se trebaju uvijek usuglasiti i odraditi sa zdravstvenim potrebama stanovništva i suvremenom medicinskom znanošću" izjavila je Milas Anzić.
Dodala je da je jedna od ključnih reformskih mjera donošenje nove Mreže javne zdravstvene službe prema potrebama pacijenata za bolničkom zdravstvenom zaštitom koja se mijenjaju iz desetljeća u desetljeće.
"Svjesni smo da je uslijed starenja populacije, ali i zbog porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti, potrebno da dođe do reorganizacije i redefiniranja bolničkih kapaciteta. Cilj nove mreže je bila racionalizacija bolničkog sustava i to na način da se smanje akutni stacionarni kapaciteti za deset posto, ojačaju dnevne bolnice za dvadeset posto te poveća broj bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb za 30 posto" kazala je Milas Anzić.
Četvrtina populacije stara
Docentica primarijus Spomenka Tomek-Roksandić istaknula je da je skup u Trakošćanu jedan od najvažnijih znanstvenih skupova međunarodnog značaja.
"Poruka ovog simpozija je jasna – zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj je li sustav zdravstva napredan ili je možda nešto propustio. To je bitno stoga što je populacija starijih osoba sve više prisutna i najbrže rastuća. Istovremeno imamo sustav zdravstva koji se mora prilagoditi potrebama upravo starijih osoba. Te osobe nisu isključivo bolesne i starost nije bolest, ali kada se bolest pojavi, moramo ju prevenirati, a to istovremeno znači da moramo educirati iz područja gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege. Zato Trakošćan ima jako dobru tradiciju, a sada se želi kazati što se postiglo, što treba unaprijediti i koje su to vještine, znanja i umijeće za interdisciplinarni gerontološki tim" zaključila je Tomek-Roksandić.
Docentica, dr. sc. Mara Županić predsjednica Udruge socijalnih gerontologa Hrvatske kazala je da ova Udruga okuplja profesionalce socijalne gerontologe koji su do prije nekoliko godina bili neprepoznatljivi u Republici Hrvatskoj.
"Svi mi koji smo završili socijalnu gerontologiju smo završili u Republici Sloveniji i želimo unaprijediti skrb starije populacije s obzirom na to da je prema posljednjem popisu stanovništva 22,8 posto starijih ljudi. Pomaka ima, sasvim sigurno. Pomaci su, ako ništa drugo, da smo toga svjesni, da moramo mijenjati politike koje bi odgovarale potrebama starije populacije upravo zbog te demografske strukture. Mislim da ćemo i sami donijeti neke zaključke da bi se neke institucije mogle referirati na stvarne potrebe starijih ljudi, s obzirom na to da ih ima. Riječ je o potrebama skrbi u kući bolesnika, smještaja u instituciji kada se ne mogu brinuti sami o sebi, dakle potrebe su velike. Promjene jesu tu, ali ih još jako puno treba donijeti i ozakoniti na nacionalnoj razini, zakonskoj razini kako bi se one provodile na području cijele Republike Hrvatske. Imamo dobrih primjera prakse u različitim županijama, različitim mikro jedinicama, ali nažalost, to nije praksa u cijeloj Hrvatskoj", smatra Županić.
Iz susjedne Slovenije na simpozij je stigla profesorica Jana Gorjup koja je istaknula da se živi sve duže te da žene u Sloveniji u prosjeku žive do 84. godine, a muškarci do 80. godine.
"Problem intenzivnog starenja kod nas je vrlo akutan, nedostaje nam mlada generacija, djeca, a imamo više vidno starijih odraslih ljudi, što je posljedica kvalitete života, dobre zdravstvene i njegovateljske skrbi, ali ocjenjujemo da će do 2050. godine naša populacija početi opadati. Prema nekim projekcijama, 2100. godine imat ćemo 600.000 manje stanovnika, a nešto slično događa se u Hrvatskoj. Predlažemo i uvjereni smo da trebamo suradnju. Svijet je tako mali, postali smo veliko selo i ako se mi ljudi ne dogovorimo, neće biti dobro. Želimo ostariti i postati stari, ako imamo sreću", zaključila je Gorjup dodavši da Slovenci rado dolaze na simpozije u Trakošćanu jer od hrvatskih kolega mogu mnogo naučiti.
Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Varaždinske županije Ljubica Božić napomenula je da važnost ovog gerontološkog simpozija, odnosno svih ovakvih događanja, nije samo edukacija zdravstvenih djelatnika.
"Svakako treba uzeti u obzir činjenicu da cjelokupno stanovništvo stari i da nam je takva skrb svakim danom sve potrebnija. Sukladno tome, potreban je i razvoj znanja jer unaprjeđenje te skrbi je izuzetno bitno, ne samo unutar granica županije, već i izvan nje", kazala je pročelnica Božić.
Vrijedna skupina
Jedan od sponzora konferencije je i tvrtka Salvus iz Donje Stubice. Predstavnica tvrtke i specijalistica za program inkontinencije i obloga za rane, Ina Mužina, zahvalila je organizatoru, ponajviše medijskim pokroviteljima Zagorje Internationalu i Kajkavskim kronikama, koji su ih pozvali na ovaj, kako kaže, hvalevrijedan skup.
"Tvrtka Salvus je jako dobro upoznata s tematikom populacije starije životne dobi, oni su nama itekako vrijedna skupina kojoj se već više od 20 godina izravno obraćamo i u izravnom smo doticaju s njima. Ono što nudimo su medicinski proizvodi koje distribuiramo na području Republike Hrvatske te nastojimo ponuditi kvalitetnu uslugu i kvalitetne proizvode. Također, nastojimo dati pravovremenu i dobru informaciju našoj ciljanoj skupini i pomoći im da kvaliteta njihovih života bude na što višoj razini. Ovakvi simpoziji nam pomažu u tome i pozdravljamo svaku takvu inicijativu", kazala je Mužina.
Među brojnim predavačicama i predavačima na simpoziju je i Olja Vori sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu koja u subotu predstavlja temu “Moderna pomagala u pohrani i podjeli terapije za institucionalno zbrinute starije ljude”.
"Uvijek podržavam ovakve simpozije i uvijek se odazivam, a jako mi se sviđa i okruženje u kojem je ovaj simpozij organiziran. Pogotovo pozdravljam naziv “Zlatne godine” jer ovo zaista jesu zlatne godine u koje ćemo svi s vremenom doći. Ovo je naša budućnost i trebamo ulagati u ono što nas očekuje", rekla je Vori, pa iznijela neke detalje svojeg predavanja:
"Predavanje je vezano uz digitalizaciju zdravstvenog sustava. To je ona digitalizacija koja nas očekuje u skoroj budućnosti, odnosno mi smo već krenuli s digitalizacijom sustava samim time što vi mene sada snimate, zatim imamo pristup Internetu, imamo virtualne liječnike… ",kazala je Vori.
Upitali smo je i koji su najveći izazov za ‘zlatnu dob’.
"Mislim da su stariji ljudi još uvijek stigmatizirani u Hrvatskoj i da se susreću s brojnim izazovima te da im nije baš lako. Mislim da bi se također trebala podići svijest i o aktivnom načinu života u starijoj dobi", zaključila je Vori.
Posebne gošće
Program samog otvorenja simpozija svojim su nastupom uveličale Jesejanske mažoretkinje 60+, koje itekako prakticiraju aktivan način života u svojim ‘zlatnim godinama’. Osnovane su 2019. godine u sklopu Udruge umirovljenika, a njihova koreografkinja Đurđa Kranjčec (60) otkrila je kako je prve koreografije napravila uz svoju unuku koja voli pjevati i plesati i koja je danas također ‘mala’ mažoretkinja.
"Nemamo dovoljno financijskih sredstava da si platimo koreografa, tako da same osmišljavamo svoje koreografije. Danas srećom imamo i internet preko kojeg sam gledala kako to rade druge mažoretkinje, no nisam ih htjela kopirati, htjela sam da smo mi drugačije i nadam se da se ljudima sviđa ono što radimo, a s obzirom na to da nas često zovu, mislim da im se sviđa", rekla je Kranjčec.
Što se tiče ‘zlatnih godina’ u koje je i sama ušla, navela je neke korisne savjete.
"Svatko neka se u ‘zlatnim godinama’ ponaša prema svojim željama i mogućnostima. Doduše, smatram da je itekako korisno biti aktivan, bilo kroz ples, pjesmu ili neke društvene igre. Bitno je da se ljudi u ‘zlatnim godinama’ druže, da komuniciraju, ali ne samo o bolestima i problemima. Treba se družiti i opustiti. Tako će dulje zadržati zdravlje i osjećat će se puno mlađe", savjetuje Kranjčec.
Članica Jesejanskih mažoretkinja 60+ je i Nevenka Klasić (72) koja je rekla da se inače vježba jednom tjedno, no pred nastup to bude i malo češće.
"Nastupamo puno, odazovemo se gdje god nas pozovu, posebice na nastupe i zabave domova za starije te razne manifestacije. To je pravi doživljaj. Mažoretkinje ima, takoreći, svako selo i svaki grad, no mažoretkinje 60+ ima samo Jesenje", ponosno je istaknula Klasić.
Još jedna od članica Jesejanskih mažoretkinja 60+ je i Jadranka Banović (71). Složila se sa svojim kolegicama da su ovakva druženja uljepšala i osvježila život.
"Živjela sam u Zagrebu, a kada sam otišla u mirovinu, preselila sam u Jesenje. Život u Zagorju i druženje sa svojim mažoretkinjama ne bih mijenjala ni za što. Ove naše vježbe, probe i nastupi puno mi znače, prije svega je korisno za održavanje kondicije, za odmor od kuće i kućanskih poslova, svakodnevice, a tu je onda i druženje. Izazov naših godina je samoća. Ja primjerice tu nemam svoju obitelj, no imam svoje mažoretkinje i takva druženja su veliki benefit za tijelo i dušu", istaknula je Banović.
Kako kaže, puno joj znači što se s više od 70 godina na leđima može baviti ovako nečim.
"Prvenstveno, važna je ta tjelovježba koju na ovaj način radimo. Rekreiramo se, a usput se i družimo. Također, dok putujemo na nastupe, obilazimo razne krajeve našeg lijepog Zagorja. U našim godinama treba se aktivirati, rekreirati i družiti. Doma imate raznih problema, a kada dođete u sredinu gdje je pozitivna energija, vi praktički ozdravite i ne mislite na ono što vas čeka u svakodnevnom životu", smatra Klasić.
Za kraj su sve zajedno naglasile jedan od značajnijih problema u zdravstvu s kojim se susreću u svojoj sredini, a koji je direktno vezan uz njihovu ‘zlatnu dob’.
"Mislimo da je kod nas u Jesenju najveći izazov to što nemamo osnovnu i konstantnu obiteljsku medicinu. Liječnici se stalno mijenjaju, kratko su tu, ne možete vi njima objasniti svoje probleme niti se upoznati s njima, jednom je jedan doktor, onda dođe drugi… Napisati uputnicu i napisati neki recept, mislimo da to nije dovoljno. Stvarno se treba pobrinuti za umirovljenike, evo sada smo dobili pomoć u kući i svaka čast onome tko se pobrinuo za to, no nama je najvažnije da imamo stalnog liječnika kojem se možemo obratiti i koji brine o nama. Čujemo da i u okolici nedostaje liječnika opće prakse koji nam mogu pomoći", zaključuju Kranjčec, Klasić i Banović.
Niz aktivnosti
Program simpozija uključuje bogat niz aktivnosti, kao što su stručna predavanja s renomiranim stručnjacima iz područja gerontologije i gerijatrije, a ujedno upućuje važnu pozitivnu poruku cijeloj zajednici, prvenstveno starijim ljudima, kao i svima onima koji su na ključnim razinama odlučivanja pozvani da prepoznaju iznimno kompleksne probleme koje sa sobom donosi činjenica starenja stanovništva, ne samo u nas, već i na razini Europe i nužnosti kreiranja novih politika kako bi društvo na vrijeme i na odgovarajući način našlo odgovarajuća rješenja.
Za sudionike dvodnevnog simpozija “Zlatne godine” je prvog dana nakon svečane večere organizirano opuštanje na koktel zabavi u samom Dvoru Trakošćan, a bogat program nastavlja se i u subotu.
