Da je barem svim tim stotinama žena, koje već tjednima pišu o groznim iskustvima seksualnog maltretiranja, netko dok su još bile djevojčice rekao: šlatanje nije normalno, stalno komentiranje izgleda, tijela i ljepote nije prikladno, evo što je seksualno uznemiravanje, a evo što zlostavljanje.
To su recimo mogle naučiti na satovima seksualnog odgoja, da tako nešto postoji. A da treba postojati, misle tisuće ljudi u Hrvatskoj, koje su ovih dana potpisale peticiju za uvođenje seksualnog odgoja u škole.
U konzervativnoj Hrvatskoj to tradicionalno prolazi loše: jer na sam spomen toga da bi njihovoj djeci netko predavao o kondomima i HPV-u i drugim spolnim bolestima mnogi imaju alergijsku reakciju, iako bi alergijsku reakciju svi trebali imati na podatak da polovina djevojčica od 15 godina pri posljednjem spolnom odnosu nije koristila kondom.
Predmet goruće rasprave
Seksualni odgoj u školama predmet goruće rasprave, ali
nepostojeći predmet u školskom kurikulumu. Je li tome
odzvonilo?
U ovoj osnovnoj školi u Bregani uči se o tome pomalo kroz
međupredmetne teme.
"U sklopu nastave biologije uči se o ljudskom tijelu,
sazrijevanju, promjenama koje se događaju u pubertetu, kroz sat
razrednika se provode raznorazne radionice i razgovori s
učenicima. U svakom slučaju nedovoljno, trebalo bi puno više",
kaže pedagoginja u OŠ Milana Langa u Bregani Željka
Ceglec.
Slaže se i ravnatelj, ali kaže najvažnije pitanje je kako bi se
to provodilo?
"Ni učitelji ni stručni suradnici nisu dovoljno educirani da bi
mogli to provoditi
Mislim da odgovorajuća osoba koja bi mogla to provoditi je neka
liječnica ili netko te struke", kaže ravnatelj OŠ Milana Langa u
Bregani Igor Matijašić.
Ipak, prednost za upijanje takvog znanja u školi dao bi pak višim
razredima.
"Ali opet temeljito, sustavno, organizirano, da se točno zna što
u kom razredu bi djeca trebala učiti i znati",
dodaje Matijašić.
Takav program učenicima bi poboljšao samopouzdanje i
samopoštovanje, a i bolje prepoznavanje seksualnog
nasilja, pokazale su to smjernice UNICEF-a na što se
referira profesorica psihologije iz jedne zagrebačke
gimnazije.
"U mom iskustvu kao školska psihologinja učenici o takvim temama
žele razgovarati.
Sigurna sam da bi velika većina učenika ako ne i svi takav
predmet dočekali s interesom i da bi ih definitivno privukao da
poslušaju, to im je zanimljiva tema, pogotovo u dobi u kojoj se
nalaze", kaže profesorica psihologije u III. gimnaziji u Zagrebu
Ivana Delač.
13 tisuća ljudi potpisalo peticiju
Od nastavnika do roditelja, gotovo 13 tisuća ljudi kroz dva
tjedna potpisalo je peticiju o uvođenju sveobuhvatnog seksualnog
obrazovanja u školama - uključilo se i više od 20 udruga. Traže
da predmet bude zaseban.
"Imamo sve znanosti ukomponirane u program unutar obrazovnog
sustava,
osim onog što je u ljudskom životu jedno od najvažnijih
područja", kaže Inicijativa za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog
obrazovanja u škole Renata Ivanović.
Drugim riječima ono što se sad uči pomalo u različitim predmetima
žele da se spoji u jednu cjelinu koja se bavi ljudskom
seksualnošću.
"Cijeli onaj spektar kao što su rodna raprovnost, međuljudski
odnosi, spoznavanje vlastite seksualnosti",
dodaje Ivanović.
Seksualna edukacija - serija umjesto nastave
Zaštita od spolno prenosivih bolesti, kontracepcija, smanjenje
seksualnog nasilja.
Dok se u hrvatskim školama tek na kapaljku govori o seksualnom
odgoju, o seksu i sličnim temama mladi najviše uče
online. Dok seksulanog odgoja nema u školama,
ima serija znakovitog imena Seksualna edukacija.
Namjenjena najosjetljivijem aspektu odrastanja
početku sexualne aktivnosti. Da bi ih trebao učiti više
sustav, a ne da se sami snalaze govore i podaci iz istraživanja o
zdravstvenom ponašanju učenika provedenog 2018-te.
Zabrinjavajuće je što je 23% dječaka i 6% djevojčica u dobi od 15
godina izjavilo da su imali spolni odnos, a od toga čak 40%
dječaka i 50% djevojčica pri tome nije koristilo zaštitu. Što se
tiče korištenja kondoma pri zadnjem spolnom odnosu značajan je
pad korištenja u posljednjoj provedenoj anketi – dok su 2006. 80
% mladih koristilo kondome, 2018. broj je spao ispod 60
posto.
"Sve ove teme o kojima mislimo da treba govoriti od
kontracepcije do primjerenog i neprimjerenog dodira do
kibernasilja tema sve bitnija u našem vremenu postoji u
međupredmetu Zdravlje. Hoće li se on ispravno provoditi, to je
druga tema", kaže MOST-ova Marija Selak
Raspudić.
Znači predsjednica saborskog odbora za ravnopravnost spolova ne
misli da sve treba biti isti predmet.
"Mislim da se seksualno obrazovanje događa i unutar obitelji i da
naš obrazovni sustav ne može podržati intervenciju zasebnog
predmeta seksualnog obrazovanja", dodaje Selak
Raspudić.
A ovo nije ni prvi i ni drugi ni treći put da se raspravlja o seksualnom odgoju.
Ovo pitanje nije samo znanstveno
Nego i političko i vjersko. Još 2006-te postojao je prjiedlog da se uvede Zdravstveni odgoj koji bi uključivao i spolni odgoj. Uključile su se konzervativne udruge, predložile i svoj alternativni TEEN star program, potom zatišje pa se sve opet aktualiziralo 2013-te pa opet dugo ništa, sve dosad.
Pitali smo i ministarstvo obrazovanja planiraju li nešto
poduzeti, oni kažu da nema potrebe, jer sve te teme učenici već
uče na drugim predmetima: "Poštovani, sadržaji vezani za
spolnost, očuvanje spolnog i reproduktivnog
zdravlja, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive
bolesti se obrađuju u školama i to ponajprije
u Međupredmetnoj temi Zdravlje, ali i u nastavi Prirode
i Biologije."
