Seizmolog Ivica Sović objasnio je da ljudi moraju naučiti živjeti s potresima jer se nalazimo u seizmički aktivnom području.
Geolozi pokušavaju izračunati maksimalnu magnitudu potresa koja se može dogoditi. Tako je za zagrebačko područje predviđeno 6,5, ali to ne znači da će se i dogoditi ta magnituda već da može biti nekoliko slabijih potresa i da se ne aktiviraju u cijeloj duljini.
"Potres magnitude od 5,5 na zagrebačkom području bio je prilično jak potres, ali možemo očekivati i jači. Zato se moramo i spremiti. Ne možemo reći kada će to biti, ali možemo očekivati potres do magnitude 6. To znači da bi bio bar još 10-ak puta jači od onoga koji je bio u ožujku", izjavio je Sović za HRT.
Potresi u Zagrebu i Petrinji nisu povezani
Nažalost, Zagreb bi u takvim uvjetima gadno stradao.
"Zgrade koje su građene nakon 1963. godine, u kojima su ugrađeni neki elementi seizmičke gradnje, preživjele bi. Ako već ne bi bile neoštećene, bile bi dovoljno čitave da ne ubiju ljude u njima", rekao je.
Istaknuo je i da potres u Zagrebu vjerojatno nije reakcija na potres u Petrinji.
"Neki potresi nastaju u granitnim stijenama, a neki u karbonatnim, kao što su naši potresi u Dinaridima. Tamo su karbonati debeli do 11 km dubine. Ako nastane u karbonatu nema ništa što bi moglo proizvesti elektromagnetsko polje. No ako nastane u granitu onda bi možda mogao kvarc izazvati neke efekte, ali to još nije dokazano. Prema tome, ta je metoda krajnje nesigurna", rekao je.
Nemamo dovoljno seizmološke opreme
Istaknuo je i da seizmološka oprema u Hrvatskoj nije u jadnom stanju, već je nema dovoljno. Kaže da nema rezervnih seizmografa koje bi se moglo postaviti u epicentralno područje.
"Slovenija ima četiri rezervna kompleta koji služe samo tome da ako se dogodi potres, postave ih u epicentar. Mi toga nemamo. Polažemo nade u našu Vladu i interventni uvoz da to riješe", kazao je seizmolog.
Zašto se pojavljuju rupe?
Sović je istaknuo da u područjima uz rijeku Kupu i Savu ima jako nakvašenog tla. Kada se dogodi potres onda dolazi do kompaktiranja pijeska, propadanja zemlje.
"Ono što je bilo čvrsto tlo, mokri pijesak, sada postaje tekućina. Ta tekućina se može ponašati i tako da izbije na površinu. Takav slučaj bio je u selu Brest. Tamo je pukla zemlja i izbacio se pijesak na površinu, pa je to izazvalo pucanje nekih kuća, koje su potom neuporabljive", izjavio je.