SEDAM HRVATSKIH GRADOVA NA UDARU KLIMATSKIH PROMJENA: /

'Veći rizik od požara i suša, uništeno gospodarstvo i više bolesti'

Image

U detaljnoj prognozi Europskog parlamenta, najgore čeka regiju kojoj pripada i Hrvatska

29.9.2018.
23:20
VOYO logo

Klimatske promjene imaju snažne posljedice na ljudsko zdravlje, okoliš i ekonomiju diljem Europe. Europski parlament objavio je infografiku na kojoj se detaljno opisuje kakve sve promjene čekaju stanovništo Starog kontinenta, ovisno o regiji. Najgore je prošla mediteranska regija za koju su nabrojani prilično crna predviđanja.

Prvo što ćemo osjetiti su izravne klimatske posljedice: više ekstremnih vrućina, manje kiše i protočnosti rijeka, veći rizik od suša, veći rizik od smanjenja bioraznolikosti te veći rizik od šumskih požara.

Pogubno za poljoprivredu, ali u turizam

Neizbježno, to za sobom povlači i gospodarske posljedice, poput povećanje potrebe za vodom za poljodjelstvo, manji urod žitarica, otežan uzgoj stoke, otežana proizvodnja energije, veća potrošnja energije za hlađenje, manje turizma ljeti, moguće i tijekom drugih godišnjih doba te negativan efekt na većinu gospodarskih grana, kao i velika ranjivost na utjecaj klimatskih promjena izvan Europe.

Na koncu, zbog toga će trpiti i zdravlje jer će više e ljudi umirati od posljedica toplinskih udara, a povećava se područje na kojem ljudi obolijevaju uslijed uboda insekata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Već sada se veće temperature osjećaju u Hrvatskoj, a najviše su na udaru upravo priobalni gradovi. Podaci Europskog centra za srednjoročno predviđanje vremena (ECMWF) jasno ukazuju da su u usporedbi s prošlim stoljećem temperature u većini europskih gradova u osjetnom porastu, prenosi Dnevnik.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Analiza ciše od 100 milijuna tih podataka objavljena je na web stranici EDJNet (Europska mreža podatkovnog novinarstva). Vidljivo je da je svaki veći europski grad u 21. stoljeću topliji nego je bio u 20. stoljeću. Primjerice u Splitu, broj dana u kojima je prosječna temperatura bila 27 stupnjeva povećao se iz manje od jednog godišnje u 20. stoljeću do 14 dana u 21. stoljeću. U odnosu na prosjek temperature u 20. stoljeću, može se vidjeti i kako stoje pojedini hrvatski gradovi u prvih 17 godina 21. stoljeća.

Split je topliji za 1,3 stupnja. Zagreb, Slavonski Brod, Zadar topliji su za 1,1 stupanj. Rijeka je toplija za jedan, a Pula i Osijek za 0,9 stupnjeva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BNP
GLEDAJ 24 SATA PRIJE
VOYO logo
Još iz rubrike