SEDAM HRVATSKIH GRADOVA NA UDARU KLIMATSKIH PROMJENA: /

'Veći rizik od požara i suša, uništeno gospodarstvo i više bolesti'

Image

U detaljnoj prognozi Europskog parlamenta, najgore čeka regiju kojoj pripada i Hrvatska

29.9.2018.
23:20
VOYO logo

Klimatske promjene imaju snažne posljedice na ljudsko zdravlje, okoliš i ekonomiju diljem Europe. Europski parlament objavio je infografiku na kojoj se detaljno opisuje kakve sve promjene čekaju stanovništo Starog kontinenta, ovisno o regiji. Najgore je prošla mediteranska regija za koju su nabrojani prilično crna predviđanja.

Prvo što ćemo osjetiti su izravne klimatske posljedice: više ekstremnih vrućina, manje kiše i protočnosti rijeka, veći rizik od suša, veći rizik od smanjenja bioraznolikosti te veći rizik od šumskih požara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pogubno za poljoprivredu, ali u turizam

Neizbježno, to za sobom povlači i gospodarske posljedice, poput povećanje potrebe za vodom za poljodjelstvo, manji urod žitarica, otežan uzgoj stoke, otežana proizvodnja energije, veća potrošnja energije za hlađenje, manje turizma ljeti, moguće i tijekom drugih godišnjih doba te negativan efekt na većinu gospodarskih grana, kao i velika ranjivost na utjecaj klimatskih promjena izvan Europe.

Na koncu, zbog toga će trpiti i zdravlje jer će više e ljudi umirati od posljedica toplinskih udara, a povećava se područje na kojem ljudi obolijevaju uslijed uboda insekata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Već sada se veće temperature osjećaju u Hrvatskoj, a najviše su na udaru upravo priobalni gradovi. Podaci Europskog centra za srednjoročno predviđanje vremena (ECMWF) jasno ukazuju da su u usporedbi s prošlim stoljećem temperature u većini europskih gradova u osjetnom porastu, prenosi Dnevnik.hr

Analiza ciše od 100 milijuna tih podataka objavljena je na web stranici EDJNet (Europska mreža podatkovnog novinarstva). Vidljivo je da je svaki veći europski grad u 21. stoljeću topliji nego je bio u 20. stoljeću. Primjerice u Splitu, broj dana u kojima je prosječna temperatura bila 27 stupnjeva povećao se iz manje od jednog godišnje u 20. stoljeću do 14 dana u 21. stoljeću. U odnosu na prosjek temperature u 20. stoljeću, može se vidjeti i kako stoje pojedini hrvatski gradovi u prvih 17 godina 21. stoljeća.

Split je topliji za 1,3 stupnja. Zagreb, Slavonski Brod, Zadar topliji su za 1,1 stupanj. Rijeka je toplija za jedan, a Pula i Osijek za 0,9 stupnjeva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike