"SDP neće predložiti sutra nikoga za predsjednika Sabora", rekao je nakon sjednice izabranih zastupnika SDP-a član Glavnog odbora stranke Peđa Grbin novinarima, koji su se pred središnjicom SDP-a na Iblerovom trgu okupili nakon nagađanja medija da će koalicija Hrvatska raste predložiti svoga kandidata, u kom slučaju bi se moglo tajno glasovati.
"SDP će se ponašati u skladu s parlamentarnom praksom koja čitav niz godina već postoji u Hrvatskom saboru," rekao je Grbin, a na pitanje hoće li podržati kandidata Domoljubne koalicije Željka Reinera odgovorio je: "Što se tiče glasovanja, to ćete vidjeti sutra na samoj sjednici".
U medijima se špekuliralo da bi, ako i koalicija Hrvatska raste predloži svog kandidata, glasovanje moglo biti tajno te da bi se dio zastupnika Mosta nezavisnih lista u tom slučaju priklonio kandidatu koji ne dolazi iz Domoljubne koalicije.
Također spominjalo se i da bi kandidat za predsjednika Sabora mogao biti čelnik HRID-a Drago Prgomet, no on je to danas opovrgnuo. Na Facebooku je objavio da izabrani zastupnici Hrvatske inicijative za dijalog (HRID) na konstituirajućoj sjednici "neće podržati kandidate za predsjednika Sabora niti od strane SDP-a, niti koalicije HDZ-MOST".
Za slučaj da su istaknuli svog kandidata, poslovnik predviđa tajno glasovanje čim za mjesto ima više kandidata. SDP se nadao kako bi tako ohrabrio neke članove Mosta da "potajno" podrže njihovog kandidata.
No bez obzira na to, HDZ bi mogao zatražiti javno glasovanje, jer prema poslovniku najmanje desetina zastupnika može tražiti javno glasovanje, a potom zastupnici prvo glasaju o tom prijedlogu.
Nejasnoće
Doduše, isti članak spominje i kako se prvo glasa o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor. Obzirom na to da je u pitanju konstituirajuća sjednica, Odbor za izbor ne postoji. Kao što je Josip Leko odbio zahtjev HDZ-a za stankom na prvom pokušaju konstituiranja Sabora ( uz argument da klub zastupnika još ne postoji) tako bi i sada vjerojatno morao odlučivati oko tumačenja poslovnika. Ipak obzirom na to da neće predložiti svog kandidata, Leko će moći zadnju sjednicu kojom predsjeda odraditi rutinski.
U članku 260. Poslovnika Hrvatskog sabora, objašnjeno je kada se provodi tajno glasovanje, ali i kako se može donijeti odluka da glasovanje ipak bude javno.
'Tajno glasovanje provodi se u pravilu pri izboru, odnosno imenovanju u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.
Na prijedlog najmanje desetine zastupnika Sabor može odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, s tim da se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata.'