U časopisu Journal of Food Compositionand Analysis skupina hrvatskih autora analizirala je dvanaest različitih kemijskih elemenata u pedeset i devet uzoraka meda u Hrvatskoj, te je zamijetila značajne razlike razina bakra, željeza, kalija, magnezija, cinka, arsena i žive.
Izniman okus medu daje velika količina fruktoze i glukoze, zbog kojih je u povijesti bio poznat kao jelo bogova, a mješavina najmanje 180 različitih tvari – među kojima su brojne organske kiseline, različiti vitamini, minerali, enzimi, polenova zrnca i eterična ulja – medu daje ljekovita svojstava zbog kojih se govorilo da 'diže iz mrtvih'.
Mineralni sastav je odraz okoliša
U medu sjeverne Hrvatske najveću je prosječnu koncentraciju dosegao kalij, 1147.4 miligrama po jednom kilogramu meda (mg/kg), koji je ondje vrlo prisutan u tlu, zatim kalcij, natrij, magnezij i bakar.
Također, studija je pokazala međusobne značajne razlike toga meda s medom južne Hrvatske, gdje ima dosta kadulje, što pokazuje da bi sadržaj minerala u uzorcima meda mogao dati naznaku zemljopisnog podrijetla meda, kaže se u studiji.
Kestenov med pokazao je najviše koncentracije kalija, bakra, magnezija i žive, a najniže razine arsena i kadmija. U lipovu medu nađene su najviše razine sadržaja bakra, cinka, kadmija i olova. Bagremov med imao je najniže razine željeza, kalija, magnezija i žive, a kaduljin med najniži sadržaj kalcija i natrija.
Prosječne razine bakra, kalcija i olova pronađene u višecvjetnim medovima bile su mnogo više od onih u drugim europskim zemljama. Također, razina kalcija nađena u lipovom, kestenovom i bagremovom medu bila je viša nego u istom medu iz drugih zemalja.
Teški metali u medu
Med nastaje od nektara koji pčele sakupljaju u prirodi, prerađuju u svom mednom mjehuru i odlažu u saće. No, pčele time sakupljaju i teške metale, toksične po ljudsko zdravlje, koji sve više opterećuju okoliš. Jedno ranije istraživanje, objavljeno u hrvatskom stručnom časopisu Veterinarska stanica, pokazalo je da su srednje vrijednosti olova u svim vrstama meda u Hrvatskoj znatno više od vrijednosti utvrđenih u drugim europskim zemljama, dok za kadmij i živu nije utvrđena značajnija izloženost ljubitelja meda.
Sadržaj olova pokazao je veliki raspon vrijednosti od minimalnih 17,9 mikrogama po kilogramu ?g/kg) cvjetnog meda Varaždinske županije, do najviše vrijednosti 2099 ?g/kg u medu lipe Koprivničko-križevačke županije.
Veliki raspon vrijednosti s osobito visokom razinim olova zabilježen je u uzorcima bagremeova meda iz Krapinsko-zagorske županije, u medu od kestena iz Koprivničko-križevačke županije, te u cvjetnom medu Zagrebačke županije.
Najviše koncentracije olova u cvjetnom medu četiri županije Hrvatske 2 do 23 puta su više u odnosu na prijašnja istraživanja u Hrvatskoj, ističe se u istraživanju.
Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta u Rijeci smatra da je postupak određivanja supstancija u uzorcima prilikom istraživanja dobro proveden i prilično dobro elaboriran, te da su vrijednosti korektno utvrđene i prikazane, ali smatra da bi trebala puno bolje biti razrađena reprezentativnost uzoraka odnosno određivanje njihove autentičnosti i preciznog mjesta proizvodnje.
Stručnjaci upozoravaju pčelare da košnice postavljaju što dalje od cesta i željeznica, čiji je promet zacijelo izvor olova koji ulazi u okoliš.
