U središte pozornosti Državno sudbeno vijeće je došlo kada je predsjednik Republike Zoran Milanović postavio pitanje novinarima: "Znate li tko su članovi DSV-a?". Upravo on DSV naziva "protočnim bojlerom" i "poštanskim uredu"
Dodatni korak je prije tri godine uvela HDZ-ova većina u kojemu DSV raspisuje javni poziv i listu kandidata prosljeđuje predsjedniku države. Nakon toga Saboru predlaže svog kandidata za prvog čovjeka najvišeg suda u državi.
Postavlja se pitanje čime se doista bavi Državno sudbeno vijeće, tijelo o kojem se neprestano priča osljednjih dana
DSV imenuje suce, ali i donosi odluke o njihovom premještaju i razrješenju. Isto tako, ono bira i razrješuje predsjednike svih sudova osim Vrhovnog. S druge strane, DSV odlučuje o stegovnim postupcima poput ukora, novčane kazne i gubitka sudačke dužnosti, ali i vodi računa o edukaciji sudaca te provodi postupak polaganja završnog ispita. Državno sudbeno vijeće odlučuje o načinu na koji će se ocjenjivati sudački rad, a kontrolira i vodi kontrolira imovinske kartice. Radi se o 11 ljudi, prenosi tportal.
Povijest DSV-a
DSV je nastao sredinom devedesetih godina, u vrijeme čistke sudačkog kadra često zbog krivog prezimena, nacionalnosti, političkog opredjeljenja i slično. Preciznije, radilo se o eksplicitnom državnom preuzimanju kontrole nad pravosuđem.
Članovi Državnog sudbenog Vijeća:
Arsen Bauk, saborski zastupnik
Dražen Bošnjaković, saborski zastupnik
Neven Cambj, sudac Županijskog suda u
Splitu
Antun Dominko, sudac Županijskog suda u
Bjelovaru
prof.dr. sc. Igor Gliha, profesor Pravnog
fakulteta u Zagrebu
Goran Goluža, sudac Općinskog građanskog suda u
Zagrebu
Gordana Jalšovečki, sutkinja Vrhovnog suda
Republike Hrvatske, zamjenica predsjednika DSV-a
Mirta Matić, sutkinja Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske
Darko Milković, sudac Vrhovnog suda Republike
Hrvatske, predsjednik DSV-a
Lidija Vidjak, sutkinja Županijskog suda u
Zagrebu
prof. dr. sc. Mario Vinković, profesor Pravnog
fakulteta u Osijeku
Kroz godine, Državno sudbeno vijeće je postupno dobivalo sve veću neovisnost, a kao ključni period ističe se pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Upravo tada je izbor članova DSV-a u potpunosti maknut iz saborske procedure te je donešena odluka kojom je odlučeno da suci tajnim glasovanjem biraju većinu članova. Posljedica toga je garantirana potpuna nevinost pravosuđa u teoriji.
Sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, po jedan iz vlasti i oporbe su u sastavu DSV-a. U tom tijelu sjedi jedan sudac s općinskih sudova, troje sudaca sa županijskih sudova, dva suca Vrhovnog suda i jedan zajednički predstavnik visokih sudova u koje spadaju - trgovački, upravni i prekršajni, ubuduće još i Visoki kazneni sud. Iako međusobno biraju predsjednika, nepisano je pravilo da je to netko s Vrhovnog suda.
Imaju četverogodišnji mandat i najviše mogu biti izabrani dva puta, no i da to nije sto posto sigurno podsjetio je osuđeni Zdravko Mamić da je sudac Nediljko Boban u DSV-proveo čak 12 godina.
Pamte se i slučajevi kada je DSV na više sudove promovirao suce premda su u to vrijeme bili i njegovi članovi. Najviše će se pamtiti slučaj Borisa Buklijaša, nekadašnjeg dekana Pravnog fakulteta u Splitu i člana Državnog sudbenog vijeća koji je uhićen zbgo raznih malverzacija teških milijun i pol kuna, ali i nanošenje štete DSV-u u iznosu od 110.000 kuna. Uz to, lažirao je i putne naloge zbog čega je nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora.
Jučerašnje glasovanje o imenu prvog predsjednika Visokog kaznenog suda dokazuje kako se na DSV-u stvari nekad odvijaju neočekivano.
