Saša Ceci, eksperimentalni fizičar s Instituta Ruđer Bošković, jedan je od rijetkih domaćih znanstvenika koji se nije uključio u stručne prijepore oko koronavirusa, već se bavi općenitom popularizacijom znanosti. No, čini se kako mu to s pandemijom baš i nije pošlo za rukom.
"S jedne strane je popularizacija gdje uzmem bananu, umočim je u tekući dušik i zabijam čavle s njom uspješno i to je zabavno. S druge strane, znanost nije samo cirkus za klince, ona je najbolji način spoznaje stvarnosti koju znamo. Problem je kad netko s teorijama o negativnim ionima govori o pipcima virusa, što nije točno.
Kada neka takva luda teorija bude u suprotnosti ne sa znanosti, teorijama i modelima, nego sa stvarnošću, naš je posao kao znanstvenika ili nas komunikatora da razjasnimo zašto je to fakat tako, zašto to ne stoji. Dolazimo prirodno u sukob s ljudima koji su bolesni, a stekli su dojam da ih piramida liječi. To im je zadnja nada, a ja moram reći ne. Mi to najčešće ne radimo, jer ubijati nadu čovjeku je užas. Moramo dati do znanja javnosti da niti piramide niti oštri žileti, što je bila priča kad smo bili klinci, ne liječe", rekao je Ceci u RTL Direktu.
'Izgubili smo povjerenje'
On je ovih dana na društvenim mrežama teoretizirao kako se pandemija trebala odvijati u racionalno znanstvenom svijetu. To je usporedio s onim što se događa u stvarnosti. On tvrdi da je razlika, ali i ključ u povjerenju.
"Svi smo nekako izgubili povjerenje jedni u druge. Bila je prije par godina priča razlika između nas i Nijemaca i Finaca, gomila razlika, ali meni zanimljiva je bila u povjerenju. Mi ćemo uvijek sumnjati u nekog, pametni smo, sve vidimo odmah, država i Stožer nas hoće zeznuti, novinari i znanstvenici, a s druge strane imamo Nijemce i Fince koji kažu da postoji šansa da ih netko hoće zeznuti, ali će vjerovati na prvu i vidjeti što će biti. Poanta je da kod njih takve stvari normalnije prolaze. Lude teorije, piramide ili ne znam što će se puno teže provlačiti", smatra on.
No, kako su se u to kolopletu zavjera našli visokoobrazovani ljudi, pa i neki znanstvenici, članovi Vladina savjeta koji govore da je pandemija već gotova? Ceci smatra da je upravo u obrazovanosti problem.
"Moje iskustvo s neobrazovanima je da su divni ljudi jer znaju da ne znaju, pitaju i pokušavaju procijeniti, dok obrazovan zna. Kad on zna nešto što je malo pomaknuto, on se ne da krstiti. Tu je taj problem zapravo. Slična je stvar s kultovima. Proučavao sam ih i kako izaći iz ovako neke zablude… To što gleda nas dvojicu neće mu pomoći, mora prijatelj koji ima povjerenja s njim razgovarati i slušati ga. Ako je to tako, zašto je onda ovo, zašto ono, praktički iz kulta ga izvlači van.
Ideja je da su to neki neobrazovani ljudi, dapače, to su dragi ljudi koji su obrazovani i osjećaju svijet oko sebe, hoće dati doprinos i oni upadnu u takve stvari. Nas dvojica, to je profil koji upada u takve stvari. Kako ostati na površini? Na faksu smo imali 40 kolegija i svaki od tih je nas učio da smo glupi, da to što tebi prvo padne na pamet je krivo", tvrdi on.
Šaptanje teških riječi
Povela se i rasprava o cijepljenju trećom dozom. Neki smatraju da je dovoljno cijepiti starije osobe i kronične bolesnike, dok se ostali trebaju prokužiti. Ceci smatra da takva teza zvuči logično, no pita se što je tu uopće za raspravu?
"Zašto se ne bismo cijepili svi? Postoje neke nuspojave, koliko su opasne? Postoji ova koja govori da se nešto događa sa srcem. I sad, netko je čitao članak koji nije recenziran, objavljen, ljudi ga stavili na internet, pa kažu da su znanstvenici pisali, valjda je znanstveno i to je objavljeno u medijima i krenuo je kaos. Ispada po tome da su ljudi koji se cijepe, djeca, da je puno opasnije za njih nego da prebole. Naravno da to nije točno i to je katastrofa. Što se događa? Ljudi u kazalištu i netko šapće požar i podivljamo, netko u avionu 'bomba, bomba', ljudi izgube kontrolu. Iz medija stalno izvlače nuspojave, nuspojave i okej nećemo se cijepiti. Što je to što te brine? Ljudi koji nisu odgovorni rade takve stvari, šapću riječi koje ne bi trebalo šaptati olako", smatra znanstvenik.
Ističe da su i pandemija i infodemija podjednako opasne za društvo i stvaraju podjele. "Svaka ta katastrofa, ako naučimo nešto iz nje, a da nije najgora moguća, da u zlu nađemo dobro. Ono što se ovdje događa kao problem je da nas čeka iduća katastrofa koja će biti globalno zatopljenje. Što smo naučili iz ovoga da se bolje pripremimo za ono? Kako bolje surađivati da ljudi što preciznije dobiju točnu stvar? Znamo sve o virusu. Ono što je problem, ne znamo dovoljno dobro kako će se ljudi ponašati. Znamo kako će se ponašati ako im kažemo da je virus na takvoj razini, zaraza takva, predviđamo da će biti okej. Što će se dogoditi s ljudima? Oni će reći mali je val, ne moramo paziti, skidamo maske i odjednom val je velik", zaključio je Ceci.
Na komentar voditelja da su se prognoze pokazale pogrešnima, Ceci je rekao da je to zanimljivo pitanje.
"Je li prognoza bila pogreška jer je nešto bilo krivo s modelom, ima prognoza koje se same ispunjavaju, a ovdje je obrnuta. Činjenica da je rekao nema bombe, mi ne tražimo bombu i nijedna služba ne traži bombu u avionu, a bomba je bila i eksplodirala. Ima čiji je posao da traži bombe i ima čiji je posao da vozi avione", zaključio je.
