U utorak, točno u 12 sati, bivši premijer Ivo Sanader počeo je svjedočenje pred Istražnim povjerenstvom za Inu.
Dragica Zgrebec, predsjednica Povjerenstva, izvijestila je da je Ivo Sanader pristupio davanju iskaza o svim dokumentima vezanim za privatizaciju Ine. Upozorila je Sanadera da je dužan govoriti istinu prema Zakonu o istražnom povjerenstvima te da ga Povjerenstvo može ponovno ispitati, odnosno da ne smije vrijeđati čast članova Povjerenstva koji ga propituju.
Jeste li raspravljali o godišnjim izvješćima o poslovanju Ine, bilo je prvo pitanje koje mu je uputila Zgrebec.
Sanader je kazao da mu je drago što može svjedočiti te da je Vlada, sukladno svim zakonskim obvezama, vodila računa o poduzećima u vlasništvu države, a o poslovanju Ine jednom u tri mjeseca.
Jedna od prvih odluka njegove Vlade u veljači 2004., rekao je, bila je da se plati 5,5 milijuna kuna savjetniku koji se konstantno bavio Inom.
"Od promjene i činjenice da je 2003. došao strateški partner od 25 posto pa do potrebe modernizacije i prodaje daljnjih dionica, do kretanja cijena nafte. Bilo je puno razloga da se raspravlja o Ini", rekao je Sanader.
Snimio i montirao: Franjo Tot
Upitan o činjenici da je 2008. godine došlo promjene na čelu NO-a Ine, Sanader je kazao da je to bila politička odluka jer se raspravljalo da političari ne bi trebali sjediti u previše nadzornih odbora.
"Bilo je logično da ministar financija Ivan Šuker bude u dva nadzorna odbora financijskih institucija", kazao je Sanader o smjeni Šukera i postavljanju Damira Polančeca u NO.
Nije bilo pritiska na Inu da plati trošarine
Upitan je li Vlada imala prešutni dogovor s Inom o tome da ne plaćaju trošarine, Sanader odgovara:
"Tomislav Dragičević je to rekao, ali Šuker je bio u pravu. Nikakav prešutni dogovor nije bio da Ina ne plaća porez. Vlada mora i može brinuti, ne samo kao vlasnik, i o tome hoće li radnici dobivati plaće. Znali smo da tu postoji čitava druga problematika, odnosno socijalna, a odgovorna vlada mora voditi računa o tome", kazao je Sanader te pojasnio da je Vlada smatrala da je bolje da se čeka da se Ina oporavi pa da plati trošarine.
Je li bilo velikih novaca uloženo u Inu? Je. Koliko je novca bilo? Ne znam. Je li to bilo opravdano? Previše me pitate, kazao je Sanader dodajući da su neka sredstva uložena pred same izbore. "Nismo vršili presing da plate trošarine pa i da idu u stečaj", rekao je Sanader.
Pratio je što su govorili Linić i Jurčić, kazao je, te dodao da ako netko ulaže 25 posto plus jednu dionicu, onda ga uvažavate kao partnera te ne ulazite s njim u rovovsku borbu.
"To je bila politika koju smo nastavili s Molom, i mislim da je to bilo u redu", uvjeren je Sanader.
Iz ugovora o privatizaciji Ine iz 2003. godine do promjene vodstva Mola moglo je doći tek ako Mol stekne 50 posto dionica, što je dovelo do njegove dominacije 2008. godine, pitala je Zgrebec.
"17. 7. 2003. Molu je dana jaka pozicija i uvjetovala je buduće događaje. Po tom ugovoru, članak 11, isteklo je pet godina do kada Mol nije smio raspolagati dionicama bez pisane potpore hrvatske Vlade. Taj lock up period istekao je 17. 7. 2008. godine. Mi smo se našli u situaciji da ta odlična odredba ugovora istječe. To je bio prvi razlog da se učini napor da se tu klauzulu ponovno uvrsti u međudioničarski ugovor. U srpnju 2008. Mol je dao hrvatskih građanima u javnu ponudu da im ukoliko hoće prodaju dionice po 2800 kuna. Hrvatska Vlada, koja također ima dionice, tada ne prodaje svoje dionice, ali prodaju građani i Fond hrvatskih branitelja. Tada Mol stječe još oko 22 posto i postaje najveći dioničar", pojasnio je Sanader.
Kako smo izgubili pravo na veto
"Time smo pali ispod 50 posto, a Mol postaje praktički najveći dioničar. Vlada ima nekoliko postotaka manje od Mola. Prema ugovoru iz 2003., nakon pada Vlade ispod 50 posto dionica, mi više nismo imali pravo na četiri člana nadzornog i upravnog odbora, to je drugi razlog", kazao je Sanader.
"Tada smo izgubili i pravo na veto na raspolaganje imovinom Ine", kazao je. Uspjeli su u novom međudioničarskom ugovoru isposlovati da Mol ne može raspolagati ili opteretiti dionice Ine bez suglasnosti Vlade na pet godina, dodao je.
"Vlada je osigurala pravo prvokupa Ininih dionica ukoliko bi došlo do neprijateljskog preuzimanja od strane nekog jakog globalnog igrača", kazao je Sanader, dodajući da je to bila Polančecova zasluga.
Polančec je kazao da je o svemu izvještavao vas i Predsjedništvo HDZ-a i Vladu te da je davao izvještaje Odboru za zakonodavstvo, ministrima Šukeru i Matulović-Dropulić, kazala mu je Zgrebec.
"To je točno", kazao je Sanader.
Jeste li vi kada ste postali premijer trošili novac od Ine za razvoj gospodarstva, upitao ga je Boris Kunst, dodajući i da ga zanima je li tada gospodarstvo bilo sređeno, s obzirom da prodaja Ine nije otvorila nova radna mjesta.
"Danas više nisam u politici pa mogu objektivnije govoriti. Pitali su me kao šefa oporbe je li trebalo privatizirati Inu. Osobno smatram da dugoročno država nije dobar vlasnik, ali da država mora zadržati utjecaj u strateški važnim industrijama. Mi smo zatekli činjenicu da je neposredno prije izbora završila privatizacija. Da je bilo snage, i ovo nije prigovor bivšoj Vladi, možda smo mogli Inu postaviti kao regionalnog igrača, pa je Ina mogla kupiti neku tvrtku u srednjoj ili istočnoj Europi", kazao je Sanader. Dodao je da je deficit bio velik, što je prirodno kod promjene vlasti.
"Ina je sjajna kompanija, ima sjajne potencijale. U bivšoj državi je bila jak igrač i sada moramo učiniti sve da to ostane, skupa s Molom", kazao je.
Koliko je država stvarno profitirala prodajom Ine, upitao je Kunst, dodajući da smatra da je državi načinjena nepopravljiva šteta te priupitao i koliko je država uložila u njenu sanaciju.
"Teško mi je reći kakav je odnos cost benefit analize. Mi, kad smo preuzeli Vladu, nismo se bavili time. To je bila zadaća prošle Vlade. Nismo znali koliko je od 2000. do 2003. država uložila u Inu, ali sjećam se da su argumenti bili da su zatekli loše stanje od Matešine Vlade i da su morali ulagati. Bila je i tema da se Ina mora riješiti nekih djelatnosti koje nisu core business Ine. Što se za to dobilo, trebalo bi napraviti analizu vladanja Račanove Vlade", kazao je bivši premijer.
"Je li veliki novac uložen u Inu? Je. Koliko je novca bilo? Ne znam. Je li to bilo opravdano? Previše me pitate", kazao je Sanader, dodajući da su neka sredstva uložena pred same izbore.
Poštujemo kontinuitet, pa čak i kad nam se to ne sviđa
Upravljačka prava koja je tada Mol imao su pasivizirala utjecaj države, kazao je Kunst te upitao kolika bi bila šteta za državu da su išli u raskidanje. Jesu li upravljačka prava bila proporcionalna količini dionica?
"Bila bi to pogrešna poruka investitorima, stranim i domaćim, ali i loša poruka po nacionalno zajedništvo da smo raskinuli ugovor. Nije dobro da Vlada raskida i mijenja ugovore i državne blagdane. Moramo naučiti da poštujemo kontinuitet, pa čak i kad nam se to ne sviđa. Postojale bi i financijske reperkusije. Točno je da je taj ugovor u bitnome odredio buduće događaje", kazao je Sanader.
"Ne znam zašto su prodali Inu. Iznio sam razmišljanja koja su i sada post festum, ali pitanje je je li trebalo skupiti tu nacionalnu energiju da neke strateške stvari činimo drugačije", kazao je Sanader.
"Da je to bio rudnik zlata za Hrvatsku? Je. Je li ga trebalo prodavati? Možda nismo mogli, možda nemamo snage da skupimo nacionalnu energiju i promoviramo se vani. Možda i sad trošimo više energije na zaplitanje nogu jedni drugima", mišljenja je Sanader.
Gordan Maras (SDP) ga je upitao o neplaćanju trošarina, a Sanader je kazao da "Šuker ne bi dao takav nalog bez konzultacija s premijerom".
Što se tiče izmjene bitnih kadrova u Ini, Sanader je kazao kako je Jurčić došao usred procesa privatizacije.
"To su odluke koje se donose iz različitih razloga. Jasno je zbog čega je Šuker prvi puta otišao, pa došao Polančec", kazao je Sanader.
"Nije bila kategorija jesam li ja zadovoljan Polančecom ili ne, nego posluje li Ina dobro ili ne", rekao je kasnije o Polančecovoj smjeni. Upitan je li bio zadovoljna Šukerom, Sanader je kazao da na to neće odgovoriti jer pitanje postavlja iz političkih razloga.
Bez odgovora na pitanje je li Šuker lagao
A je li Šuker bio upoznat s dokumentima koji se tiču Mola i Ine?
"Prije svake političke odluke raspravljalo je Predsjedništvo HDZ-a i koalicija. O tome dvojbe nema. Svi koji su onda na Vladi glasali, što je logično, bili su upoznati. Je li netko bio više ili manje informiran, to mogu dopustiti. Predsjedništvo HDZ-a je raspravljalo i radna skupina je bila informirana", kazao je Sanader, ali je odbio odgovoriti na pitanje znači li to da je Šuker lagao.
Snimio i montirao: Franjo Tot
Sanader je pojasnio koje sve korake mora proći odluka Vlade: Prvo ministarstvo predlaže točku dnevnog reda, prijedlog ide na međuresorna tijela, pa na koordinaciju, pa na uži kabinet i tek onda na Vladu, a mora proći i Ured za zakonodavstvo.
"Ako nešto ne bi bilo tu u redu, onda se točka vraća", zaključio je.
Znači li to da je premijerka Kosor sudjelovala na tim sastancima i da je sudjelovala u završnoj fazi pregovora s Molom, upitao ga je Maras.
"Da, to je istina i to nije ništa čudno. Smatrao sam da je dobro da se potpredsjednica Vlade Kosor uključi u završnoj fazi", kazao je.
Bio je upoznat s tim da će Fond branitelja prodati dionice Mola, ali mu je bilo važno da Vlada ne pada dalje ispod točke na koju su došli zbog Zakona o privatizaciji, a pretpostavlja da je Fondu trebalo novac, kazao je.
Fond prodao dionice, a Kosor imala glavnu riječ u Fondu
Maras je ustvrdio da je Upravni odbor Fonda, u kojemu je glavnu riječ vodila Kosor, donio odluku o prodaji dionica. Sanader je rekao: "Da."
Nije bilo premijera koji se nije oslanjao na svoje suradnike, ustvrdio je.
"Gospođa Kosor je u obje Vlade bila moja zamjenica. Svi ključni ljudi Vlade i Sabora sudjelovali su u krupnim političkim odlukama, to je najnormalnije", kazao je Sanader.
Sanader je kazao da smatra kako je odlično što se iz Ine izdvojio plinski biznis i što su kupljena skladišta Okoli.
"Moja intencija je bila da se Hrvatska učini energetski neovisnom i da ne ovisimo o tome jesu li ukrajinski čelnici platili Rusima sve ili nisu. Mediji su brojali koliko je plina preostalo u Okoliju. Tada smo različitim akcijama tražili po Europi možemo li kupiti plin", pojasnio je, dodajući da je bila politička odluka da se kupi to skladište, a ne da se gradi novo.
Prilikom Sanaderovog posjeta Budimpešti u lipnju 2008. godine nije bilo javne ponude niti se o tome raspravljalo, kazao je Maras, pa je upitao je li tada favorizirao Mol.
"Vi ste nas stavili pred gotov čin jer nismo htjeli uvoditi trećeg partnera, jer to nije bilo dobro u gospodarskom smislu. Došlo bi do svađe među partnerima. Nismo favorizirali Mol. Da Ina ne bude samo objekt privatizacije, nego i subjekt, vlasnik dionica Mola, ali vidjeli smo da to nije bilo moguće realizirati", kazao je Sanader.
Ključni elementi ugovora su bili na Predsjedništvu HDZ-a
Maras je pitao je li mu čudno što njegovi dojučerašnji suradnici danas na njega i Polančeca pokušavaju prebaciti svu odgovornost.
"Do kraja će Maras pitati kakve čarape ima Sanader, ima li potkošulju", upao je na to Kunst.
"Slažem se s Kunstom da to nije pitanje o privatizaciji, ali oni nisu prihvaćali sve bespogovorno. Imali smo sastanke. Svatko najbolje zna što je radio. Ja sam sve radio za boljitak Hrvatske i ponosan sam što sam bio predsjednik dviju vlada", kazao je Sanader te dodao da je sve ostalo dio političkog folklora: "Tko pod drugim jamu kopa, sam pada u nju", zaključio je.
Postavljeno mu je i pitanje je li aneks ugovora između Vlade i Mola bio na Predsjedništvu HDZ-a.
"Ključni elementi ugovora su bili na Predsjedništvu HDZ-a", kazao je Sanader odgovarajući Josipu Salapiću (HDZ).
29. siječnja aneks ugovora je došao na sjednicu Vlade, a nije prošao proceduru koju je Sanader opisao, kazao je Salapić.
"Ne znam za taj podatak, ali ako je Vlada glasala o tome, onda je prošao proceduru", odgovorio je.
Salapić je zatim pitao je li Sanader smijenio Šukera iz NO-a, a ovaj mu je odgovorio da to nije bila smjena.
Upitan je i smatra li da su ministri vjerovali Polančecu kao pregovaraču u ono što je ispregovarao s Molom, odnosno aneksu ugovora koji nije prošao proceduru.
"Pitate me o osobnim osjećajima ministara, kako da ja to znam?", kazao je Sanader i dodao da nije siguran da su se stvari odvijale kao što Salapić tvrdi.
Salapić je tada pitao smatra li Sanader da, u slučaju nepovoljnih ugovora, ne treba kolektivizirati krivnju, nego krivce izdvojiti s imenom i prezimenom, a Sanader mu je odgovorio:
"Vi ste postavili hipotetičko pitanje, a na njih neću odgovarati."
Sanader: Ili ćemo razgovarati o činjenicama ili o folkloru!
Zlatko Koračević (HNS) pitao je je li na Vladi Šuker iznio podatke o stanju u Ini 2008. godine, a Sanader mu je odgovorio da to nitko, zbog svjetske krize, nije mogao predvidjeti.
"U velikoj je mjeri za stanje u Ini bila odgovorna svjetska kriza", kazao je Sanader.
Kada je upitan je li točno da Šuker nije bio upoznat s izmjenama međudioničarskog ugovora o Ini, Sanader je upitao zašto bi komentirao izjave drugih ljudi pred Povjerenstvom.
"Iz iskaza Linića i Jurčića nismo čuli ni jednom riječju kako je funkcionirala Vlada i savjet, je li bilo svađa oko Ine i Mola. Međuljudski odnosi nisu ozbiljne stvari. Ili ćemo razgovarati o činjenicama ili o folkloru", kazao je Sanader.
"Fond branitelja je odlučio da njegove dionice idu u ponudu. 15 posto inicijalne ponude, obvezne zakonom, također je usmjereno prema građanima. Prema tome, 32 plus 15 je postotak koji Mol sada ima i postao je prvi dioničar u Ini, a mi drugi. S obzirom da ste se složili da je upravljanje Inom strateški važno, je li se moglo smanjiti inicijalnu javnu ponudu ispod 15 posto", upitao je Koračević.
SDP je prvi počeo
"Ništa Vlada ne bi morala učiniti da vi niste prodali 25 posto plus jednu dionicu. Da nije bilo ugovora iz 2003. godine, ova pitanja bi bila irelevantna. Sve o čemu govorite proizlazi iz tog ugovora, to je moj odgovor", kazao je Sanader.
Resorno ministarstvo, dakle Ministarstvo gospodarstva, donijelo je odluku da se ide u izmjenu međudioničarskog ugovora, kazao je Sanader.
Upitan je i je li on kao premijer dao kakvu sugestiju da se izbjegne situacija da Mol postane većinski vlasnik.
"Mi smo vrlo trezveno, i politički i ekonomski mudro odlučili ne razvrgavati ugovor. U skladu s tim smo strateškog partnera poštovali i nismo smatrali neprijateljem. Onog časa kad su došli na 48 posto, a mi na 45 to se dogodilo. Mi smo produžili lock up period, zadržali pravo veta na strateške odluke. Ja mislim da je taj ugovor jako dobar", kazao je Sanader.
Kako je moguće da je hrvatska država sa svojih 45 posto izgubila pravo na operativno vođenje, na što je Mol imao pravo s 25 posto plus jednom dionicom, upitao je Koračević.
"Logično je da smo sa 75 posto imali pravo na operativno vođenje. Logično je i da se mijenja situacija s 47 posto. Ali, sve strateške odluke ne mogu se donijeti ako hrvatski član nadzornog odbora uloži veto", odgovara Sanader.
A je li Molu omogućeno da može na godišnjem nivou prodati do 10 posto Ine?
"Ništa što je veće od pet posto temeljnog kapitala ne može se prodati bez suglasnosti hrvatske strane", kazao je Sanader. "Po zakonu o privatizaciji Ine, dopušteno je nakon pet godina da Ina može promijeniti do 10 posto kapitala koji je strateški partner uložio u Inu."
'Ne postoji nerazmjer između vlasništva i upravljačkih prava'
Koračević je pitao i postoji li u ugovoru stavka po kojoj se nerazmjer vlasništva i upravljačkih prava plaća obeštećenjem hrvatskoj državi.
"Nipošto se ne slažem da postoji nerazmjer između vlasništva i upravljačkih prava", kazao je Sanader.
Aneks ugovora o plinskom biznisu koji je potpisala Vlada Jadranke Kosor prema izjavi Polančeca u značajnoj mjeri mijenja ugovor o plinskom biznisu, kazao je Koračević i upitao je li njime državi pričinjena šteta.
"Ja otkad nisam u politici ne znam takve stvari. Ja o tom aneksu nemam pojma. Nek se objavi pa ćemo znati", kazao je Sanader.
Ana Lovrin (HDZ) je ustvrdila da je Sanader vrlo benevolentno govorio o ugovoru o prodaji Ine 2003. godine i da ga sada promatra drugačije. Upitala ga je zašto zastupnici HDZ-a u srpnju 2003. godine nisu glasali za njega nego su napustili Sabor.
"Ne ponižavajući posao kojim se i vi danas bavite, mislim da je politika služenje narodu i časna zadaća. Bio sam benevolentan prema Molu kao strateškom partneru. Bili smo protiv takvog ugovora zbog upravljačkih prava. Razvoj događaja oko Ine je uvjetovan tim ugovorom", kazao je Sanader.
Lovrin je pitala jesu li članovi Vlade bili informirani o gubicima Ine, a Sanader je kazao da nije siguran, no da "nijedan član Vlade s integritetom nije mogao glasati o nečemu o čemu nije informiran".
"Sve drugo je dječji vrtić", komentirao je Sanader.
"Jeste li znali da je gospodin Polančec, kao što ga se tereti u slučaju Menadžer, u pregovorima oko upravljačke strukture Ine tražio pomoć Mola za sanaciju Podravke?", upitala je Lovrin.
"Ne", odgovorio je.
"Slažem se s vama...", počeo je Leko.
"Nemojte se puno slagati sa mnom", kazao je Sanader.
"Da, nije dobro puno se slagati s vama. Rekli ste da je dobro imati kontinuitet s proteklom Vladom. A ne može se reći da je vaša nasljednica Kosor nastavila politiku koju ste vodili", bocnuo je Leko.
"Suzdržao bih se od komentara", odgovorio mu je.
Snimio i montirao: Franjo Tot
"Moj odlazak nipošto nije vezan za Inu i privatizaciju. Hrvatska je bila u blokadi od Slovenije. Nisam bio spreman trgovati teritorijem za članstvo u Europskoj uniji i zato sam otišao", kazao je Sanader, kada ga je Leko upitao je li njegov odlazak vezan uz Inu.
Je li slučajnost tajminga prodaja sedam posto dionica Fonda, 15 posto dionica iz Vladinog portfelja i prodaja dionica u vlasništvu radnika, upitao je Leko.
Tko se kako osjeća i što je grosse spiele?
"Smatram da tajming nije bio loš. Imali smo opravdane pritiske i zaposlenika i hrvatskih branitelja da idemo u IPO što prije. Kad je bilo zrelo i spremno tada se išlo u prodaju", odgovorio mu je Sanader.
"Kako se osjećate?", upitao ga je zatim, a Sanader je odgovorio osmijehom.
"Kako se osjeća rukovodstvo HDZ-a?", pitao je Leko.
"Kako se osjeća rukovodstvo SDP-a?", odgovorio je Sanader.
Goran Marić (HDZ) upitao je Sanadera je li točno da je i OMV dao ponudu na 505 milijuna dolara 2003. godine, a bivši premijer je rekao da ne zna.
"Je li za vas prodaja Ine bila grosse spiel, kako ju je nazvao Jurčić?", pitao je Marić
"Što znači grosse spiele?", pitao je Sanader.
"Velika igra", odvraća Marić.
"Grosse spiele je, kao prvo, množina. Ne znam za ponudu OMV-a", kazao je Sanader. "Ništa iz te faze pregovora o prodaji dionica nisam znao, jer se to nije, suprotno nekim tvrdnjama, činilo transparentno. Nismo znali tko su bili ponuđači i tko je dao kakvu ponudu. Ovo ne znači da je nešto bilo trulo u državi Danskoj i da je bilo protuzakonito, ali nisam znao ništa."
"Da ste sve ovo znali što niste znali, biste li razvrgnuli ugovor?", pitao je Marić.
"To je hipotetičko pitanje, ali i da sam znao stavio bih u suodnos sa štetom koja bi nastala raskidanjem", kazao je Sanader.
Sanader je kazao i da Ina nije obavijestila Vladu da je u predstečajnom stanju i da se može reći da je bila u "lošem poslovnom stanju". Upitan zašto nije smijenio vodstvo Ine tada, Sanader odgovara da je to bio posao nadzornog odbora.
Na pitanje je li Polančec PowerPoint prezentacijom upoznao Predsjedništvo HDZ-a o izmjenama ugovora, Sanader odgovara da su svi ugovori te važnosti prošli raspravu na Predsjedništvu. Kazao je i kako nema podatak o tome koliko se puta sastalo povjerenstvo za Inu.
Mogu li konstatirati da je Tomislav Dragičević obmanuo javnost izjavom da se odluka o neplaćanju trošarina dogovorila na najvišem političkom nivou, upitao je Marić.
"To nije bila politička odluka", ustvrdio je Sanader.
Na pitanje Zlatka Kelića (HSS) bi li sve napravio isto da je sada u istoj ulozi, primjerice pri prodaji plinskog biznisa, Sanader je odgovorio potvrdno.
S obzirom da Vlada nije dječji vrtić, kazao je Gordan Maras, "kako je moguće da kada se radi o imovini mađarska strana može prodati do pet posto imovine u jednoj financijskoj godini bez suglasnosti hrvatske strane, a u prvom je ugovoru Hrvatska imala diskrecijsko pravo odlučiti što se neće prodavati?"
"Ja sam rekao da se nijedna strateška odluka ne može donijeti ako hrvatska strana uloži veto. A kada će oni taj veto uložiti ovisi o njima. To može biti i ta imovina", kaže Sanader.
"Zbog čega od 2004. godine naovamo nije stigla niti jedna informacija o privatizaciji Ine u Sabor?", upitao je Maras.
"Morali smo ući u tematiku o prodaji Ine, a kako nismo mogli doći do njih, nismo mogli niti slati dokumente", kazao je Sanader, dodajući kako su procesi, uključujući IPO, bili javni.
Na kraju ga je Salapić upitao je li točno da Kosor nije bila službeni član povjerenstva za pregovore o ugovoru o Ini, nego je samo nekoliko puta sudjelovala u njegovom radu.
"Da, pa to sam rekao. U završnici sam tražio da pomogne da se dođe do sporazuma", kazao je Sanader. Sjednica je prekinuta i Sanader je otišao.
"Odgovorio sam i više nego sam očekivao", zaključio je dan u Saboru Sanader.
Dosad je Povjerenstvo ispitalo Ivana Šukera, Slavka Linića, Ljubu Jurčića, Tomislava Dragičevića, Zoltana Aldotta i Damira Polančeca, koji je imao najzapaženiji nastup.
Prethodni članci:
arti-201009130757006 arti-201007280600006 arti-201010050544006 arti-201009140351006 arti-201009140553006
