Papa Franjo u nedjelju je u Vatikanu proglasio svetima sedam blaženika. Dvojica među njima posebno su privukla pažnju: papa Pavao VI i salvadorski nadbiskup i mučenik Oscar Romero.
Pavao VI, svjetovnim imenom Giovanni Battista Montini, bio je papa od 1963. godine pa do smrti 1978. godine. Njegov ponitfikat ponajviše je bio obilježen otvaranjem Katoličke crkve prema Pravoslavnoj crkvi, ali i kršćanskim crkvama na Zapadu. Uvelike je modernizirao Katoličku crkvu, a bio je poznat kao "Apostol mira" i "papa hodočasnik".
Znakovita kanonizacija salvadorskog nadbiskupa
Što se tiče nadbiskupa Romera, on je 1980. godine ubijen za oltarom, dok je služio misu. Bilo je to vrijeme kada je u Salvadoru izvršen državni udar, a vlast je preuzela Revolucionarna garda čiji su pripadnici i ubili Romera koji je bio jedan od predvodnika tihe pobune protiv vojne hunte.
Upravo u tome dijelom leži razlog dugotrajnog procesa kanonizacije nadbiskupa Romera jer ga je blaženim proglasio papa Ivan Pavao II još 1997. godine. Zapreka je bila u tome što je Romerovo mučeništvo proizašlo iz činjenice da je stradao kao žrtva političkog atentata, a ne iz mržnje spram Crkve i vjere. Njegova kanonizacija stoga je uslijedila nakon što mu je priznato čudo spašavanja svojim zagovorom jedne životno ugrožene trudnice.
Iako izrazito konzervativan, Romero je zbog zalaganja za siromašne bio povezivan s teologijom oslobođenja, snažno prisutnom u Katoličkoj crkvi u Latinskoj Americi, a na koju se u Vatikanu ne gleda blagonaklono i smatra se, pojednostavljeno rečeno, svojevrsnim crkvenim "komunizmom".
Stepinac još nije došao na red
Činjenicu da je jučer kanoniziran Romero, ali ne i Alojzije Stepinac neki su u Hrvatskoj protumačili kao poruku Vatikana ovdašnjem kleru. No, iskusni diplomat i nekadašnji veleposlanik pri Svetoj Stolici, Ivica Maštruko, ne dijeli to mišljenje.
"Niti je time poslana poruka, niti je Stepinac trebao doći na red za kanonizaciju. Naime, za ovih sedmero koji su jučer proglašeni svetima procedure su bile dugotrajnije. Dvojica među njima, papa Pavao VI i nadbiskup Romero su, rekao bih, na neki način, rezultat obećanja i htijenja samoga pape. O neupitnosti i svetosti njih dvojice, odnosno o tome da će ih papa Franjo proglasiti svetima, znalo se i ranije iz njegovih stavova. On se o tome izjašnjavao još u vrijeme dok nije bio papa", kazao nam je Maštruko.
Preispituju se zaključci komisije
Što se, pak, tiče Stepinca, Maštruko kaže da ga ne iznenađuje to što još nije proglašen svetim. "Još uvijek se preispituju zaključci rada komisije sastavljene od predstavnika Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve (SPC) oko ocjene Stepinčevog djelovanja tijekom Drugog svjetskog rata i njegove povijesne uloge na što SPC ima niz prigovora i ne odustaje od svojih stavova.
Sasvim je jasno da rad te komisije nije dao ikakvog rezultata. Obje su strane ostale pri svojim stavovima, nije postignuta suglasnost ni oko čega osim oko ocjene samog suđenja Stepincu, što je posljedica antikomunističkih stavova obje crkve. I jedni i drugi ostali su ušančeni u svojim stavovima. Sada je na papi da donese odluku, ali ne spominje se ikakav datum", pojašnjava Maštruko.
Pilgrims from El Salvador hold a poster of Salvadoran Archbishop Oscar Romero during an audience on October 15, 2018 at the Vatican. - Salvadoran archbishop Oscar Romero joined the church's highest rank on October 14, 2018 with an elevation to sainthood. (Photo by Alberto PIZZOLI / AFP)
'Sada je odluka samo na papi, a on nema nikakav rok'
Na naše pitanje kada se može očekivati odluka pape Franje o kanonizaciji blaženog Alojzija Stepinca, Maštruko kaže da to neće biti tako skoro.
"Postupak je, što se tiče kongregacija, završen. Sada je odluka samo na papi, a on nema nikakav rok za njeno donošenje. No, već i sam njegov prijedlog za osnivanjem komisije za raščišćavanje nekih povijesno prijepornih stavova o Stepinčevom djelovanju i ulozi govori da papa nije sklon brzom donošenju odluke, a i samo odugovlačenje svjedoči o njegovom oklijevanju po tom pitanju. Po mom mišljenju, to ne treba očekivati tako skoro iako postoji snažan pritisak hrvatskih biskupa, a i ovdašnjih političkih struktura, da se to dogodi čim prije", smatra Maštruko.
U tom smislu, on ističe još jednu važnu stvar oko kanonizacije Stepinca. "Sve ono što se sada događa unutar pravoslavne crkve (raskol između moskovske i carigradske patrijaršije oko neovisnosti ukrajinske pravoslavne crkve, nap.a.), kao i susret koji je papa imao, doduše na aerodromu, s predstavnicima Pravoslavne crkve, a s obzirom na to da put pomirenja Vatikana i Ruske pravoslavne crkve dijelom vodi i preko Srpske pravoslavne crkve, valja imati u vidu i taj širi kontekst", zaključio je Maštruko.
