Zbog pogoršanja epidemiološke situacije saborski zastupnici pozvali su u četvrtak na uvođenje dodatnih mjera, posebice na sjeveru zemlje gdje je sve više zaraženih koronavirusom i hospitaliziranih.
Davor Dretar (Klub zastupnika Domovinskog pokreta) pozvao je na hitne mjere kako bi se poboljšalo stanje u Varaždinskoj županiji, koja je po broju zaraženih najgora regija u EU-u.
"Vidimo potpuni kolaps zdravstvenog sustava na sjeveru”, ustvrdio je Dretar u slobodnom govoru na početku sjednice.
Zbog stanja na sjeveru zemlje i Andreja Marić (Klub zastupnika SDP-a) pozvala je na uvođenje dodatnih mjera u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Predlaže masovno testiranje zdravstvenih djelatnika, zaposlenika i štićenika domova zdravlja, zaposlenika škola, vrtića, poduzeća, restorana, kafića kao i uvođenje online nastave u višim razredima osnovne škole, srednjim školama i fakultetima na najmanje četiri tjedna, te ograničenje izvanškolskih aktivnosti .
Također predlaže masovno testiranje brzim testovima i svih asimptomatskih građana starijih od 10 godina. Marić navodi kako bi testiranje trebalo biti besplatno za sve te da ga treba provesti u kratkom vremenu, odnosno kroz dva do tri dana.
"Vrijeme je za uzbunu", ustvrdila je Marić.
Zekanović: Ne može biti pomirbe bez jasne krivice
Hrvoje Zekanović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista) u slobodnom govoru osvrnuo se na obilježavanje pada Vukovara i pokolja u Škabrnji ustvrdivši kako ne može biti pomirbe bez jasne krivice.
"Mi smo stvarno lud narod, ima li itko u visokoj hrvatskoj politici da je normalan, 2020. godine mijenjamo politiku i odjednom je važnije hoće li Milorad Pupovac doći u Škarbnju, a gotovo se ne spominje pokolj 100 stanovnika Škabrnje”, kazao je Zekanović.
"To što se naziva pomirba je civilizacijsko posrnuće, to je nemoralno, ne može se dogoditi pomirba bez jasne krivice, ne mogu svi biti krivi, pripadnici srpske nacionale manjine, vi se krivi, a Hrvati nisu krivi”, rekao je Zekanović.
O Borisu Miloševiću i četnicima
Spočitnuo je potpredsjedniku Vlade Borisu Milošević da jednako govori o četnicima i istovremeno izražava najdublje žaljenje prema hrvatskim žrtvama.
"Andreju, Milorade, Borise, dosta je s ovim više. Ne spominjite pomirbu na ovaj način, to je degutantno”, kazao je.
Marija Selak Raspudić (Most) također se osvrnula na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje istaknuvši da je od presudne važnosti rješavanje pitanja nestalih.
"Bez istine nema zdravog pamćenja, bez dostojnoj pokopa svih mrtvih nema pravog smiraja, povjerenje se gradi na istini, priznanju i kajanju", kazala je.
'Vlada i Stožer se ne snalaze'
Zastupnica Natalija Martinčević (Reformisti) kritizirala je u četvrtak postupanje hrvatske Vlade i Nacionalnog stožera u aktualnom valu koronakrize.
"Vlada i Nacionalni stožer, koji su se u prvom valu postavili odgovorno, u ovom valu pokazuju potpuno nesnalaženje, ignoriranje brojeva i činjenica, posvemašnji populizam i podilaženje nekim skupinama te postupanje dijametralno suprotno postupanju 90 posto država Europske unije“, rekla je Martinčević u saborskoj raspravi na slobodnu temu.
Zapanjujućom je nazvala „silnu strast“ u objašnjavanju kako ne trebamo strože mjere i kako one ne daju rezultate. „Neću navoditi političare, jer oni vole pričati ono što građani žele čuti, ali kada takve izjave dolaze od osoba koje bi trebale predstavljati struku, a stavile su se u službu dnevne politike, onda to postaje opasno“, rekla je zastupnica, dio saborske većine.
"Zanimljivo, to su tumačenja samo one struke koja je najuže vezana uz Vladu“, kazala je Martinčević, navodeći da sva ostala struka: epidemiolozi, ravnatelji bolnica, medicinsko osoblje, govore nešto sasvim drugo – stanje je teško, bolnice su pune, na kraju smo snage, učinite nešto!
Apostrofirala je stanje u Varaždinskoj županiji koje, kaže, pokazuje, kako se virus širi kad se ne poduzimaju mjere. Još 7. listopada ta je županija bila među deset regija u Europi sa najmanjim brojem zaraženih, no sa 17. studenoga postala je prava regija u Europi po broju zaraženih na 100 tisuća stanovnika. U svega 40 dana došli smo od najbolje do najgore regije, upozorila je zastupnica.
'Osječki Unikom privatna je podružnica osječkog SDP-a'
Nedavni slučaj iz osječkog Zoološkog vrta (ZOO) u kojem je jedna lavica tjednima patila i u agoniji si odgrizla dio noge, a uprava ZOO reagirala tek kad su o tome počeli pisati portali, HDZ-ov Ivan Radić (Klub HDZ-a) iskoristio je kako bi upozorio na način poslovanja ZOO-a i Unikoma, komunalnog poduzeća čiji je sastavni dio.
Unikom posluje gotovo kao privatna podružnica osječkog SDP-a, političko zbrinjavanje postalo je očigledno, kazao je Radić, navodeći da je direktor tog poduzeća potpredsjednik osječkog SDP-a, za njegova pomoćnika postavljen je predsjednik belomanastirskog SDP-a, zbrinut je i predsjednika kluba vijećnika SDP-a u Osijeku. Zastupnik tvrdi da su u koronakrizi povećani koeficijenti nekim djelatnicima Unikoma, dok s druge strane, gradske fontane ne rade, parkovi se ne održavaju redovito, poskupio je odvoz miješanog otpada. Netransparentno poslovanje, političko kadroviranje, socijalna neosjetljivost, tako je zaključno opisao rad Unikoma.
Zašto građevinske inspekcije nema na terenu?
Anka Mrak Taritaš (Ženski klub) prenijela je informacije s terena po kojima se od 2018. ne provodi „apsolutno nikakav“ nadzor građenja ili uklanjanje bespravne gradnje iz prostora. Državni inspektorat i nadzor građenja trebaju biti prava linija obrane prostora u Hrvatskoj, moraju biti na terenu, nadzirati kako tko i što radi i sve bespravno uklanjati. Umjesto toga, ljudi se masovno žale da ne mogu dobiti inspekciju da izađe na teren, ustvrdila je zastupnica, pitajući zašto se odustalo od toga da inspekcija radi svoj posao.
Silvano Hrelja (HSU) kazao je kako smo za vrijeme Domovinskog rata bili jako solidarno društvo, te se upitao jesmo li danas solidarni s onima koji imaju male mirovine, ne svojom krivnjom. Nismo, danas smo oholo, elitističko društvo, ustvrdio je.
Prenio je kako je ovih dana obasut pitanjima 'što je s božićnicom za umirovljenike', te poručio da svi bivši umirovljenici, radnici s niskim mirovinama zaslužuju božićnice. „Ali svi, baš svi“, naglasio je Hrelja.
