Saborski Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo podržao je u utorak, s devet glasova za i tri suzdržana, konačni prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u srijedu. Konačnim prijedlogom zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije financiranje konstrukcijske obnove zgrada ići će prema modelu da 60 posto financira Vlada, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici.
Novost u odnosu na prvo čitanje je uvrštavanje u zakon socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa, prema kojima će vlasnici i suvlasnici kuća i stanova stradali u potresu, a na minimalcu su i nemaju značajniju imovinu, država i jedinice lokalne i regionalne samouprave u potpunosti će financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina. U zakon uvršteno je i da se hipoteka upisuje na poseban dio nekretnine kako bi se mogli odvojeno tretirati oni vlasnici koji su ispunili svoje obveze u financijskom sudjelovanju u obnovi od onih koji to nisu, kazala je državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva Dunja Magaš.
I dalje puno nedorečenosti
Među ostalim, uvrštena je i mogućnost dobivanja novčane pomoći i za hitne radove popravka stubišta. Obnovu zgrada javne namjene u potpunosti će financirati vlasnik ili osnivač odnosno pravna osoba kojem je zgrada dana na upravljanje, navodi se eksplicitno u zakonu. U izradi zakona sudjelovao je veliki broj stručnjaka te s nadamo da zakon daje odgovore na brojna pitanja i da će obnova biti provedena na najvišoj stručnoj razini i da će se građani opet osjećati sigurno u svojim domovima, poručila je Magaš.
Iako je zakon detaljniji Tomislav Tomašević (Možemo) drži da još uvijek ima puno nedorečenosti i najavljuje više od 20 amandmana. Zadovoljan je uvrštavanjem socijalnih kriterija u zakon i financijskim okvirom, ali nije institucionalnim okvirom odnosno osnivanjem Fonda za obnovu. Prigovorio je i da se ne podudaraju podaci o broju oštećenih zgrada u obrazloženju zakona od podataka Grada Zagreba. Prema podacima Zagreba oštećeno je 19.000 zgrada, a u obrazloženju zakona je 24.000 što je razlika od 20 posto, kazao je.
Nema iskoraka u razvoju
Zvane Brumnić (SDP) rekao je da ga najviše žalosti činjenica što će se investirati 40 do 60 milijardi kuna u obnovu, a ne vidi se iskorak u razvoju Zagreba. "Nema vizije što želimo da Zagreb bude u budućnosti”. Smatra i kako bi osim invalida Domovinskog rata oslobođeni od sufinanciranja obnove trebale biti i sve druge osobe s invaliditetom.
Zakon naime propisuje da će iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove biti oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak u protekloj godini nije prelazio iznos od 4.000 kuna i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna. U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje. Formirat će se i Fond za obnovu koji će, osim same provedbe obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljati će svojevrsni "One stop shop” za sve građane koji su pogođeni potresom.
