ZAGREB - Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je u petak svoj nepuni četverogodišnji rad, a odluku o raspuštanju, koja na snagu stupa u ponedjeljak, 28. rujna, zastupnici, njih 123, donijeli su jednoglasno.
Sedmi saziv konstituiran je 22. prosinca 2011. godine, a neovisno o raspuštanju, zastupnicima mandati 'ostaju' do konstituiranja novog saziva.
Pred Hrvatskom su sada parlamentarni izbori koji se moraju održati najkasnije 60 dana nakon raspuštanja, dakle do konca studenoga. Izbori se u pravilu održavaju nedjeljom, a koja će to nedjelja biti, odlučit će predsjednica Republike.
Najkasnije u roku od 14 dana od raspisivanja izbora Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) moraju prispjeti prijedlozi kandidacijskih izbornih lista.
Liste mogu predložiti političke stranke, koalicije stranaka i birači.
Službena izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Dan prije izbora i na sam dan izbora do zatvaranja biračkih mjesta u 19 sati traje izbora šutnja. Tada nije dopuštena promidžba niti objavljivanje privremenih rezultata ili procjena rezultata izbora.
Pravo biranja na izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani i birani mogu biti svi punoljetni hrvatski državljani, bez obzira na prebivalište.
Saborski zastupnici biraju se na mandat od četiri godine, neposredno, tajnim glasovanjem. Biraju se u Hrvatskoj te u inozemstvu, na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Izborne jedinice definirane su posebnim zakonom. U deset jedinica u Hrvatskoj se bira po 14 zastupnika. Birači bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno 'dijapora' biraju tri zastupnika u posebnoj (XI.) izbornoj jedinici.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno osam zastupnika u posebnoj XII. jedinici. Kandidate za zastupnike manjina mogu predlagati političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina.
Zastupnici u 11 izbornih jedinica biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasu. Birači mogu glasovati samo za jednu listu, s tim da birač na glasačkom listiću može označiti kandidata kojem daje prednost pred ostalim na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
