Hrvatski sabor voli se pohvaliti Danima otvorenih vrata, no prije nekoliko tjedana zalupio je građanima vrata pred nosom.
- VIDEO/FOTO Ovi ispadi zastupnika u Saboru zgrozili su javnost: Čobani, štakori, guzice i moralni tifusari ...
- Građani u Saboru pitanjima rešetali Jandrokovića i Plenkovića
Nakon 15 godina Sabor ima novu internetsku stranicu, no pristup informacijama ostao je stari, naime, parlamentarne internetske stranice i dalje nemaju posve otvoren pristup svim ključnim podacima kojima raspolaže to tijelo javne vlasti, a u nekim je dijelovima čak učinjen i korak unatrag.
U Hrvatskoj je građanima i građankama pravo na pristup informacijama zajamčeno istoimenim zakonom i Ustavom, no vlasti ga na svim razinama u većoj ili manjoj mjeri krše iz različitih razloga iako javni pristup podacima diljem svijeta postaje važan dio donošenja zakona u 21. stoljeću.
I to iz vrlo opipljivih razloga, naime, otvoreni podaci
predstavljaju ne samo gorivo za demokraciju u smislu otvorenosti
i transparentnosti što je iznimno važno za povjerenje građanki i
građana, nego i sirovinu za ekonomski rast te pomoć u otvaranju
novih tržišta i poslova.
Konkretna brojka, zahvaljujući istraživanju provedenom za potrebe
Europske komisije o ekonomskoj vrijednosti otvorenog pristupa
podacima - studija Vickery (Vickery, 2011), kaže da bi korist od
otvaranja podataka koje imaju vlasti mogla biti i više od 40
milijardi eura godišnje u članicama Europske unije, a uz dodatne
učinke ukupno 140 milijardi eura.
Nova stranica Sabora
''Nova web stranica Hrvatskog sabora nakon 15 godina ne donosi ništa revolucionarno, a dovodi u pitanje vjerodostojnost vladine Politike otvorenih podataka koja ovaj format spominje kao jedno od svojih načela. Redizajnom sabor.hr nije ponudio i pristup podacima putem sučelja programskih aplikacija (API-ja). Štoviše, aplikacijama koje koriste službene saborske podatke, poput Parlametra, Sabor je na ovaj način doslovno 'zalupio vratima', a da bi ih ponovo odškrinuli - trebat će dodatno vrijeme i dodatna sredstva'', upozorio je GONG, jedna od organizacija civilnog društva zahvaljujući čijem je zagovaračkom radu pravo na pristup informacijama uvršteno u Ustav.
Sabor posjeduje niz podataka o radu zastupnika i zastupnica, sazivima i aktima odnosno o tome kako pojedine stranke i zastupnici rade, o čemu raspravljaju – ako raspravljaju, kako glasuju – glasuju li uopće, predlažu li zakone ili amandmane, kako to čine … jesu li dosljedni u onome što zastupaju i za što glasuju … a sve u ime građana.
Upravo zahvaljujući Parlametru, koji je GONG realizirao u suradnji sa slovenskom udrugom građana 'Danas je nov dan', zainteresirana javnost - novinari, istraživači, znanstvenici, programeri, političari, a prije svega građani i građanke, dobili su bolji uvid kako se donose odluke u njihovo ime. Naime, svi podaci koji se na Parlamentru koriste preuzeti su sa službene saborske internet stranice, kao i sa stranice Informacijsko-dokumentacijske službe Hrvatskog sabora, no sada su, čini se, opet na početku.
Stara stranica Sabora
Ambicija je, podsjetimo, bila nastaviti s neprekidnim razvojem novih funkcionalnosti platforme što ovisi o podacima koje bi Sabor trebao otvoriti, poput glasanja na saborskim tijelima. No sada je pitanje što će i kada od toga biti iako su i (bivša) povjerenica za informiranje te brojni poduzetnici te stručnjaci višekratno isticali važnost otvorenih podataka za demokraciju te gospodarski rast i razvoj.
Danas je to Parlametar, a sutra - zahvaljujući ovako nedosljednoj politici - može biti bilo koja druga aplikacija koja javnim podacima želi dati dodatnu vrijednost, upozoravaju iz GONG-a. Dodatna sredstva, ali iz državnog proračuna, tražit će i objava API-ja (Application Programming Interface), odnosno pristup javnosti podacima u stvarnom vremenu, na koji se Sabor obvezao Akcijskim planom Partnerstva za otvorenu vlast u razdoblju od 2018. do 2020. godine. Naime, riječ je o sljedećoj planiranoj fazi u ažuriranju saborske web stranice, no rokovi se nigdje ne spominju.
''Iako predstavlja velik napredak u odnosu na staru – što ne treba iznenaditi jer posljednji ozbiljan redizajn službenih saborskih stranica datira iz 2003. godine, redizajn 15 godina kasnije nije ponudio ništa revolucionarno. Omogućio je tek eksport podataka u csv ili xls formatu, a raspored mjesta u sabornici sada je interaktivan. Također, pitanje je zašto nije omogućen pristup staroj stranici sabor.hr što je uobičajena praksa kod ovakve vrste migracija. Odgovora nema. Odluka o gašenju stare stranice donesena je na razini Sabora, kazali su iz Službe za medije, a objašnjenje zašto API nije javno dostupan nemaju'', navodi GONG dok čekamo objašnjenje iz parlamenta.
Iako je Hrvatska prema statistikama među prvih 15 zemalja u Europskoj uniji prema otvorenosti podataka, oni ključni za gospodarski rast, istraživačke projekte i transparentnost vlasti i dalje su teško dostupni. Hrvatska tek treba oblikovati javnu politiku za otvaranje podataka, pri čemu je važno da rasprava bude otvorena i uključiva za sve zainteresirane.
Bez pristupa informacijama nema efikasne javne vlasti i to je, kako upozoravaju stručnjaci, važno i zbog unaprjeđenja rada tijela javne vlasti i zbog komercijalnih interesa IT sektora, koji u otvorenim podacima vidi ogroman ekonomski potencijal. Primjerice, Slovenija ima ERAR-a na kojem je obavljena većina tijeka javnog novca u toj državi dok Velika Britanija, Slovenija, Danska, Francuska, Bugarska i Nizozemska rade na objavi registra stvarnih vlasnika tvrtki što doprinosi sužavanju manevarskog prostora za izbjegavanje plaćanja poreza.
Također, Vlada bi mogla i trebala proaktivno objavljivati primjerice evidencije ulazaka u zgradu na Markovom trgu i u ministarstva, ili kao i povjerenici u Europskoj komisiji podatke o službenim putovanjima, kako je već višekratno upozoravao GONG. Ne samo da ta objava ne bi ništa koštala, nego bi možda i prevenirala afere s putnim nalozima što bi bila i više nego čista ušteda našeg proračunskog novca.