Sabor je u srijedu nastavio s raspravom o Vladinom prijedlogu da se Zakon o obnovi od potresa na području Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije proširi i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije teško stradale u razornom potresu od 29. prosinca. Prema predloženim izmjenama, Fondu za obnovu proširuje se nadležnost na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, a država na potpomognutom području, na kojem je proglašena katastrofa, u cijelosti osigurava financiranje obnove one nekretnine u kojoj stanuje vlasnik ili njegovi srodnici.
Ekonomski slabije jedinice
Kod financiranja obnove na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim jedinicama koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima te su iz navedenog razloga stanovnici tog područja izuzeti od sudjelovanja u financiranju obnove.
Radi povećane djelotvornosti u provedbu obnove obiteljskih kuća na potpomognutim područjima pogođenih katastrofom uključuje se i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a koji ima i najveću prisutnost na tom području. Potresom pogođen kulturno-povijesne cjeline obnovit će se temeljem programa koji će izraditi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave. Odredbe zakona primjenjivale bi se i na sva područja koja bi eventualno kasnije bila pogođena potresom, a nisu izravno navedena kroz zakonske odredbe i sam naziv zakona.
Oporba tvrdi da su odredbe kontradiktorne
I prije formalne rasprave o izmjenama zakona o obnovi od potresa koje je predložila Vlada, dio oporbenih saborskih klubova u srijedu je kritizirao te izmjene tvrdeći da su kontradiktorne te izražavajući bojazan da će ostati samo mrtvo slovo na papiru. SDP-ov Peđa Grbin kaže kako još nema jasnog odgovora kako će se osigurati da sve sredine stradale u razornom potresu budu tretirane na isti način ako se radi o nerazvijenim krajevima. Jasno recite kako ćete osigurati da građani Siska budu tretirani na isti način kao oni iz Petrinje i Gline, pozvao je premijera.
Poručuje i kako se potpomognuta područja ne smiju diskriminirati temeljem uzroka svoje nerazvijenosti. To je potpuno neprimjereno, a vi ste sa Donjom Stubicom to napravili, spočitnuo je HDZ-ovu Branku Bačiću koji je pak kazao da postoje potpomognuta područja koja nisu ista. “Nije isto biti potpomognuto područje U Novom Glinskom Selu i Donjoj Stubici, uz svo uvažavanje ove posljednje, prostori koji su prošli kroz Domovinski rat, nisu isti“, rekao je Bačić i proučio da država i Sabor prema tom prostoru trebaju imati poseban senzibilitet.
"Vlada je to ovim zakonom pokazala“, rekao je Bačić i naglasio da saborska većina ostaje otvorena da u raspravi sasluša sve prijedloge.
'Znamo što je gdje'
Marija Selak Raspudić (Most) premijera je pitala poznaje li Hrvatsku i zna li koje su lokalne jedinice potpomognuta područja? "Da znate, znali biste da je u 4. kategoriji s Petrinjom i Donja Stubica, koja je katastrofalno stradala u prethodnom potresu, po ovom zakonu Gornja Stubica će se financirati sa samo 80 posto, a Petrinja sa sto posto“, predbacila je premijeru i ustvrdila da Vlada predloženim zakonom diskriminira potpomognuta područja koja se nalaze u istoj kategoriji.
Odmah je odgovorio Mostovoj zastupnici. "Zastupnica Selak Raspudić puno čita, ali možda neprecizno. Rekli ste Donja Stubica, možda ste se zabunili i mislili na Gornju. Naravno da što se tiče indeksa razvijenosti znamo što je gdje. Što se tiče ostalih, samo je Sisak iz SMŽ u drugoj skupini, odnosno 6. skupini. Mislim da smo oko ovog zakona prije nekoliko mjeseci postigli dobar konsenzus, ne vidim zašto ga ne bi postigli i sada", rekao je Plenković.
Selak Raspudić mu je odmah uzvratila:
"Premijer je izrekao neistinu. Ja sam rekla Donja Stubica, al na financiranje sam rekla eksplicite Gornja. No, ja ću vam oprostiti jer vi očito ne znate da postoje Donja i Gornja. No, meritum ste preskočili hvatajući se za lapsuse. Meritum je kako možete diskriminirati različita potpomognuta područja koja imaju isti indeks razvijenosti", rekla je Selak Raspudić koja je zaradila opomenu jer je zloupotrijebila povredu Poslovnika.
U replici je preporučila premijeru da krene čitati i da objasni građanima kako radi razliku između između Gornje Stubice i Petrinje koji su u istoj kategoriju potpomognutog područja.
"Prikrivate traljav prijedlog zakona!", rekla je Selak Raspudić.
"Za razliku od vas, vi nemate prijedlog, vi nemate ništa, čitali ili ne čitali. Imate samo floskule, dio je to vašeg političkog stila, demagogije. Od vas čujem samo lamentiranje bez imalo supstance", odgovorio joj je Plenković.
Zekanović bi opomenuo premijera, ali opomenu je dobio on sam
Hrvoje Zekanović javio se da bi opomenuo premijera jer stalno gleda u mobitel. Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, dao mu je opomenu.
"Prestanite izvoditi cirkus ovdje u Saboru! I vi stalno uzimate mobitel", prozvao ga je Jandroković.
Plenković mu je rekao da se nada da je danas malo manje "egzalitiran" nego jučer.
"Nadam ste da ste provjerili s vašim kolegom Ilčićem koja je bila ambicija Hrasta još od 2016. Vidim da je završio na listi, da čeka da gospođa Tomašić ode u mirovinu i njemu prepusti mandat. To što vi kažete da to nije istina znači da lažete. Ima nas dosta koji smo bili na tim sastancima. Bitno je da se to zna pogotovo kad se radi o vama koji imate nešto protiv Europe. Europa je loša kad se govori o europskom izvješću, a kad treba uzeti plaću onda je dobra. No, dobro je da ste manje egzaltirani nego jučer jer je to dobro za vaše zdravlje", odgovorio mu je premijer.
'Zakon o obnovi jedna od najvećih obmana'
Dalija Orešković (Centar) pak kaže da se nakon 10 mjeseci od potresa u Zagrebu dobro vidi da je zakon o njegovoj obnovi "jedna od najvećih obmana“. Ne radi se o tome da ćemo stvoriti nejednakost među krajevima, stvorit ćemo je između građana, kaže Orešković pitajući se ne radi li se predloženim zakonom pravna osnova za dodatnu pljačku.
Krešo Beljak (HSS) ističe da ljude stradale u potresu ne zanimaju politička prepucavanja, nego da se njihovi problemi riješe čim prije. U klubu ćemo vidjeti postoje li manjkavosti u zakonu i zamoliti one koji odlučuju da puste ego, da se napravi sve moguće da se pomogne ljudima, rekao je Beljak.
Marijan Pavliček (HS) poziva da se učini sve da predloženi zakon ne bude mrtvo slovo na papiru, kao što je i zakon o obnovi Zagreba. U Zagrebu se nije obnovilo apsolutno ništa, istaknuo je i upozorio da je važno što hitnije obnoviti razrušene domove, jer se u suprotnom ljudi neće vratiti. "Ako se neće moći vratiti unutar godine dana, petina ih se neće vratiti“, upozorio je. Tomislav Tomašević (ZLB) navodi da zakon ima dosta kontradikcija, da nisu baš posve jasni kriteriji zašto je primjerice proglašena katastrofa nakon potresa na Banovini, i ne nakon onoga u Zagrebu.
Cilj Vlade - omogućiti povratak života što prije
“Ovi potresi s kraja prosinca prije svega su pogodili Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju s katastrofalnim posljedicama i bili su poprilično jači od onog koji je pogodio Zagreb u ožujku”, odgovorio je zastupnicima Plenković te istaknuo ciljeve izmjena i dopuna Zakona.
“Cilj Vlade s ovim zakonom i mjerama je omogućiti povratak normalnog života što prije, a to podrazumijeva i dodatnu revitalizaciju gospodarstva za ovaj kraj. Sad još nemamo precizne procjene rzmjera šteta, očito su goleme, ali nemamo cjelovitu sliku. Zasad je u Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljeno 35.618 zgrada, a pregledano je 29.370. Poduzeli smo hitne mjere. Za one koji žele ostati na svom imanju naručili smo od proizvođača 428 kontejnera, a od različitih hotelskih kuća 264 mobilne kućice. Na računu u MVP-u do sad je prikupljeno 77 milijuna kuna za stradale, a na računu Crvenog križa je preko 40 milijuna kuna", pojasnio je.
"S obzirom na razmjere šteta, odlučili smo više izaći u susret a angažirat ćemo i središnji ured za obnovu i stambeno zbrinajvanje. Vlada je spremna učiniti sve da pomogne ljudima. Model 60-20-20 znači: 60 daje država, 20 daje županija, a ako ne može onda država, 20 vlasnik, a ako ne može, onda opet država, koja će upisati založno pravo u slučaju otuđenja zgrade. Nitko neće morati platiti ništa i to piše u zakonu. Predlažem da raspravu iskoristimo za mađioničarske ideje i nađemo model koji će biti pravičan u odnosu na stanje u SMŽ i drugim županijama. Moramo imati zakon koji može funkcionirati dugoročno. Ovo je prilika za ozbiljnu revitalizaciju i obnovu ovog dijela Hrvatske", zaključio je premijer.
