Zamjenik ministra financija Igor Rađenović saborskim zastupnicima predstavio je izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se zamrzava tečaj švicarskog franka na 6,39 kuna za korisnike kredita u švicarcima i to na razdoblje najdulje od jedne godine.
Rađenović je kazao da je jačanjem švicarskog franka ugroženo od 200 do 300 tisuća građana. Predloženi zakon predviđa da se trošak razlike tečaja prebaci na banke, a, kako pokazuje procjena HNB-a, riječ je o iznosu od 400 milijuna kuna.
Rađenović je pojasnio da je riječ o iznosu za godinu dana, ali da cilj Vlade nije da ona traje godinu dana, već nešto kraće.
Traži se trajno rješenje
"Kada bi kroz kamate išli rješavati, ne bi riješili ovaj problem, a pojavila se i dilema da li linearno rezati svima jednako, pa da vidimo što to znači za svaki kredit. Neke su od banaka predlagale, a nismo ni mi tome neskloni i određene socijalne kriterije, da se vidi tko i kako je i zašto je uzimao kredit, je li mu to prva nekretnina, druga nekretnina, kako na taj način živi", kazao je Rađenović ističući da je cilj Vlade da se zaštite najslabiji.
Začarani krug
Rađenović je naveo primjer koji potvrđuje da su dužnici koji imaju kredite vezene ze franak zapravo u začaranom krugu.
"Osoba koja je digla kredit prije devet godina na 70.000 franaka zadužila se za 315.000 kuna, uredno ga otplaćuje devet godina, a danas je dužna 388.310 kuna ili 73.000 kuna više. Da li je to dobro, da li je to pravedno, da li je to izdrživo? Ostavljam svima vama da sudite i da vidite, ali očigledno ne tražeći krivca taj vanjski udar koji se dogodio jednostavno mora biti riješen", kazao je Rađenović.
Iznio je podatak prema kojem u Hrvatskoj trenutno ima 54.978 kredita u švicarcima, a više od 28.000 ih je niže od 50.000 švicarskih franaka.
"Svjesni smo da problem ovim zakonom neće biti riješen, ali on omogućuje svojevrstan time-out, svojevrstan status quo", kazao je Rađenović, ističući da treba sjesti za stol i naći dugoročno rješenje.
HDZ-ov Ivan Šuker smatra da je Vladino rješenje kratkoročno i političko rješenje.
"Rješenje dogovornog moratorija kojim se ne bi zadiralo u tečaj je daleko kvalitetnije rješenje, ne bi se donosio protuustavan zakon. To bi sigurno bilo za hrvatske građane najpovoljnije",, mišljenja je Šuker.
"Što je guverner radio ili guverneri u prošlim godinama i zašto se tečaj baš fiksira na 6,39 a ne recimo na 5 kuna. Mi u Hrvatskoj radimo za kune, ne radimo u Hrvatskoj za švicarce, ali ispada da po ovome i guverneri ali isto tako i predsjednici vlade zaobilazili rješavati ovaj gorući problem i sada kada su ljudi u dužničkom ropstvu moramo donijeti odluku", kazao je Krešimir Bubalo (HDSSB-).
Goran Marić (HDZ-ov) u Saboru je ponovio svoje mišljenje da su krediti vezani za švicarski franak "pokvareni proizvod".
'Za toksične proizvode odgovoran je HNB'
"Ako je za održavanje javnog reda i mira odgovorna policija, HNB je odgovoran za devijacije na bankarskom tržištu. Banke moraju rizik svesti na minimum, a za toksične proizvode na financijskom tržištu odgovoran je isključivo HNB", rekao je Marić. Upitao je Vladu što će učiniti ako, primjerice, tečaj eura uskoro dosegne 8,60.
Nezavisna zastupnica Martina Dalić mišljenja je da predloženi zakon na neki način nije pravedan, jer se ne pomaže svima koji su se našli u teškoj situaciji.
"Postoje i oni koji su ostali bez posla, ne rade, a imaju kredite u eurima", kazal je Dalić i poručila Vladi da mora građanima koji imaju kredite u eurima odgovoriti zašto se i za njih ne može donijeti zakon o tečaju koji bi njima bio odgovarajući.
Smatra da predloženi zakon otvara mogućnost tužbe, te da bi država zbog intervencije u tečaj mogla biti kažnjena.
HDSSB: I INA-u i MOL riješiti zakonom
Sabor je današnju sjednicu trebao početi raspravom o Vladinom zakonskom prijedlogu kojim bi se pomoglo dužnicima u švicarskim francima koje rast tečaja. No, stanje u sisačkoj Rafineriji, ali i ukupno stanje oko INA-e, bilo je poticaj HDSSB-cima, ali i nekim drugim saborskim klubovima, da se otvori to pitanje. Zatražili su i dobili stanku, a nakon nje je dio saborske oporbe ocijenio da bi Vlada, kao što je intervenirala kod 'švicarca' trebala intervenirati i u slučaju INA-e.
"Ono što gori u državi je stanje, ne samo u Rafineriji Sisak, nego i oko INA-e, odnos INA-e i MOL-a od najvećeg je značaja za državu", kazao je Boro Grubušić (HDSSB).
