Saborska rasprava o amandmanima na paket poreznih zakona prošla je u srijedu u znaku negodovanja oporbe jer ih je Vlada gotov sve odbila te stanki na zahtjev SDP-a koji tvrdi da cilj reforme nije pomoći građanima, nego "povećati plaću premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj eliti".
Najviše amandmana bilo je na zakon o PDV-u, oporba je tražila proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto, no resorni je ministar uzvraćao kako bi bilo kakva dodatno proširenja bilo izvan fiskalnih mogućnosti.
U paketu od devet poreznih zakona vlada je među ostalim predložila proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja te smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.
Vlada je naknadno prihvatila dva HDZ-ova amandmana na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u kojima se implementira EU-ova smjernica, kako bi se izjednačila stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno o tome u kojem su obliku. Tako bi se stopa od pet posto, koja se sada primjenjuje na tiskana izdanja, primijenila i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.
HDZ je također predložio i uvrštenje mahunastoga suhog povrća na listu primjene snižene stopa PDV-a od 13 posto od početka iduće godine. Prema Vladinu prijedlogu, na toj su listi bili svježe ili rashlađeno meso, riba, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene.
U konačnom prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u vlada je predložila i stopu od 5 posto na sve lijekove - one koji se izdaju na recept i bez njega te smanjenje stope PDV-a na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika s 25 na 13 posto.
„Što se tiče elektronskih publikacija, prihvaćeni amandmani Kluba HDZ-a zapravo govore da se proširuje obuhvat snižene stope i na elektronske publikacije, što znači da se izjednačuje stopa PDV-a na knjige novine i časopise bez obzira na to u kojem su obliku”, rekao je Marić.
Maras tražio stanku
Tijekom rasprave o amandmanima na Zakon o PDV-u SDP-ov Gordan Maras zatražio je u ime svog saborskog kluba stanku kako bi se konzultirali oko amandmana.
„Ovom reformom se povećava plaća za nešto više od jedan posto zaposlenih u RH Plenkoviću i njegovoj eliti, a za većinu građana se neće promijeniti ništa. Samo tijekom protekle tri godine proračunski prihodi su porasli za preko 25 milijardi kuna, no Vlada ne da ne daje, nego uzima”, rekao je Maras.
Lažna briga za sport
HSS-ov Davor Vlaović poručio je kako je smanjivanje stope PDV-a sa 25 na 13 posto za prehrambene artikle iz potrošačke košarice za pozdraviti no i dodao kako smatra da je to nedovoljno.
"Imamo jednu od najviših stopa u okružju... Smatramo da nije dostatno smanjenje sa 25 na 13 posto i predlažemo da to bude 10 posto, a za neke naše tradicionalne proizvode predlagali smo da se oslobode opće stope PDV-a", navodio je Vlaović.
„Sigurno da ćemo u idućim krugovima razmatrati da se i neki drugi elementi pa i cjelokupna hrana spusti na sniženu stopu PDV-a”, uzvraćao je ministar financija Marić ponavljajući kako je predloženo u okviru financijskih mogućnosti.
SDP-ovac Željko Jovanović u raspravi je prozvao Marića da pokazuje sliku lažne brige za sport.
„Središnji ured za sport vam je predložio cijeli paket mjera no ni jedan njihov prijedlog niste uvažili pa postaje besmislenost njihova postojanja iako je taj ured ustrojen kao dio vaše vlade”, poručio je Mariću.
„Ni jedan amandman oporbe niste prihvatili, ispada da ni jedan nije dobar”, zamjerao je 'mostovac' Tomislav Panenić prilikom rasprave o zakonu o PDV-u.
"Žele trpati u džepove samo onih koji imaju"
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) nezadovoljan odbijenim amandmanom kojeg je predložio na Zakon o porezu na dohodak poručio je vladajućima kako nemaju dovoljno političke volje te "žele trpati u džepove samo onih koji imaju".
”Predlažemo da se osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka poveća sa 3.800 na 5.000 kuna. Smatramo čak da treba dostići razinu prosječne plaće u Hrvatskoj i to bi bilo najpravednije, a vi kažete da to ne može jer će dovesti da jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno novca. Ako se to i dogodi onda iz središnje državnog proračuna treba formirati kompenzacijski fond i od njega dati jedinicama lokalne samouprave na temelju protekle godine, ono što im pripada”, poručio je Lovrinović.
Sabor prihvatio premijerova izvješća o sastancima Europskog vijeća i Euro summita
Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova prihvatio izvješća premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja (Euro summit) održanima u lipnju i listopadu.
Plenković je nedavno u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada te dva neformalna - jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.
Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.
“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.
Govoreći o sastanku u Sofiji Plenković je rekao da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.
“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković.
Dodao je da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.
Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe, koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova.
To je, ustvrdio je, popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća - šefova država i vlada - u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.
Summitom u lipnju dominirale su migracije te je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.
U dnevni red aktualne sjednice Sabor je uvrstio 24 nove točke.
Sabor donio novi Zakon o otocima
Nakon dva desetljeća, Hrvatski sabor u srijedu je donio novi zakon o otocima koji treba osigurati uvjete za demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka i njihovu samoodrživost.
Otok se definira kao područje s razvojnim posebnostima, a uvodi se pojam otočnosti - skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.
Uvodi se novi model razvrstavanja otoka i novi pristup strateškom planiranju njihova razvoja. Proširuje se uporaba postojeće otočne iskaznice da sva prava temeljem zakona budu na jednom mjestu. Zakon obuhvaća mjere subvencioniranja javnog pomorskog i cestovnog prijevoza, besplatni prelazak mosta, izjednačavanje cijene pitke vode na kopnu i na otocima za kućanstva i za gospodarstvenike i dr.
Zakon uvodi otočne koordinatore čiji će rad financirati Ministarstvo regionalnog razvoja putem županijskih razvojnih agencija te će se voditi računa da se na svakom otoku u svakom trenutku znaju i pripremaju projekti na zajednički način.
Hrvatska ima 1244 otoka, do kojih je 50 naseljeno. Lani je u otoke uloženo 1,7 milijardi kuna, od 2004. gotovo 22 milijarde kuna.
Sabor je donio Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koji bi trebao uspostaviti učinkovit sustav mjera koje će potaknuti povratak, ostanak i naseljavanje na ta i područja posebne državne skrbi.
Ciljane skupine tog Zakona su socijalno najugroženije skupine stanovništva, stručni i obrazovani kadrovi te žrtve nasilja u obitelji.
Sabor je donio Polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za prvo polugodište ove godine, te Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za prošlu godinu sa izvještajima o primjeni fiskalnih pravila za ta razdoblja.
Donio je i Zakon o zakladama te prihvatio Izvješće o radu Upravnog vijeća Hine.
Hrvatski sabor donio paket poreznih zakona
Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova donio paket od devet poreznih zakona, koje u Vladi najavljuju kao "treći krug poreznog rasterećenja” koji bi građane trebao rasteretiti za 2,8 milijardi kuna.
"To je porezno rasterećenje do sada iznosilo 3,8 milijardi kuna, a u trećem je krugu riječ o 2,8 milijardi kuna, što je ukupno rasterećenje od 6,4 milijarde kuna", poručio je ministar financija Zdravko Marić.
Riječ je o izmjenama zakona o porezu na dodanu vrijednost, porezu na promet nekretnina, porezu na dobit, porezu na dohodak, doprinosima, fiskalizaciji u prometu gotovinom, općem poreznom zakonu, administrativnoj suradnji u području poreza te o zakonu o trošarinama.
Najviše amandmana, njih 22, upućeno je na Zakon o porez na dodanu vrijednost (PDV), kojim se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja, kao i dječje pelene.
U konačni zakonski prijedlog ušla je i stopa od 5 posto na sve lijekove, one koji se izdaju na recept i bez njega, te smanjenje stope PDV-a na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika s 25 na 13 posto.
Izjednačena stopa PDV-a na knjige, novine i časopise neovisno u kojem su obliku
Vlada je prihvatila dva HDZ-ova amandmana kojima se implementira EU-ova smjernica kako bi se izjednačila stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno o tome u kojem su obliku. Tako bi se stopa od 5 posto, koja se sada primjenjuje na tiskana izdanja, primijenila i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.
'Zeleno svjetlo' dobilo je i uvrštenje mahunastoga suhog povrća na listu primjene snižene stopa PDV-a od 13 posto.
Osnovni cilj izmjena Zakona o porezu na dohodak je dodatno smanjenje poreznog opterećenja rada i poduzetništva te daljnje pojednostavljenje poreznog sustava, izmjenama Zakona o doprinosima ukidaju se dva doprinosa - za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Porezna bi reforma trebala stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine.
Petrov: Zar ni jedan oporbeni amandman nije dovoljno dobar?
"Zar nijedan amandman koji je došao iz oporbe nije dovoljno dobar za vladajuće. Pozorno sam pratio ministra financija i moglo se vidjeti da mu je neugodno, određene amandmane je trebalo odbiti jer je to pravilo ove Vlade”, zamjerio je vladajućima čelnik Mosta Božo Petrov, koji je uoči glasovanja o poreznim zakonima zatražio stanku.
Zoran Pičuljan novi povjerenik za informiranje
Zoran Pičuljan novi je povjerenik za informiranje, odlučio je u srijedu Hrvatski sabor nakon što je za njegov izbor tajno glasovalo 87 zastupnika, dok je njegova protukandidatkinja Dubravka Bevandić dobila 22 glasa.
Pičuljan dolazi na mjesto Anamarije Musa kojoj je mandat istekao u listopadu, a koja je kao prva povjerenica tu dužnost obnašala proteklih pet godina. Nije se ponovno kandidirala, nego se vratila znanstvenoj karijeri na Pravnom fakultetu.
Pičuljan je doktor pravnih znanosti, veleučilišni nastavnik i sveučilišni docent, bio je savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja, pomoćnik ministra vanjskih poslova i tajnik Ministarstva vanjskih poslova, zamjenik ministra uprave, hrvatski veleposlanik u Češkoj.
Objavio je četiri knjige iz područja prava i tri iz područja promocije hrvatske kulture, tridesetak znanstvenih i stručnih radova na području upravnog prava i uprave, službeničkog prava te diplomatskog i konzularnog prava.
Povjerenik se bira na pet godina, na tu dužnost može se izabrati osoba koja ima hrvatsko državljanstvo, visokoškolsku diplomu pravne ili društvene struke, najmanje 10 godina radnog iskustva u struci, koja je istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije.
Povjerenik za informiranje štiti, prati i promiče Ustavom RH zajamčeno pravo na pristup informacijama te ponovnu uporabu informacija.
Njegovi osnovni zadaci odnose se na provedbu drugostupanjskog postupka u predmetima prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija, inspekcijski nadzor, nadzor nad provedbom zakona, uspostavljanje međunarodne suradnje i suradnje s tijelima Europske unije te domaće stručne suradnje i suradnje s tijelima javne vlasti.
Skrbi o informiranju javnosti i promicanju prava na pristup informacijama, predlaže mjere i programe za usavršavanje u području prava na pristup informacijama.
