Kako ocjenjujete odnose Zapada i Rusije?
Sve su češće provokacije, gomilanje snaga i s jedne i s druge strane granice na Baltiku.
Je li Vas strah da bi situacija mogla eskalirati?
Ja vam mogu odgovorno reći da sa strane Rusije nema nikakvih provokacija. Mi se ponašamo dovoljno odgovorno. I ja mislim da na strani država članica NATO-a, Zapada u cjelini, također postoji odgovornost, shvaćanje da događaje zaista ne treba dovesti do nekontroliranog razvoja. Ima provokativnih izjava, to treba priznati, no provokativne izjave ne dolaze od nas, već od strane Zapada. Kada oni primjerice govore, naime nedavno su se pročule izjave jednog NATO-ovog generala da će ili sutra ili prekosutra Rusija napasti Baltik, preuzeti tamo vlast, i da NATO mora biti spreman odgovoriti na to, pa čak koristeći i taktično nuklearno oružje - eto, to je provokativna izjava. Međutim, uvjeravam vas da mi takve agresivne namjere apsolutno nemamo i da bismo zaista željeli da se situacija i u tom vojnom pogledu u stvarnosti vrati u normalne tokove.
Kako ocjenjujete stanje hrvatsko-ruskih odnosa?
Započeo bih svoj odgovor time da se mi, Rusija odnosimo prema Hrvatskoj nakon njezina ulaska u Europsku uniju jednako kako smo se prema njoj odnosili i dotad. Rusija smatra Hrvatsku prijateljskom državom s kojom smo spremni razvijati bilateralne odnose u različitim sferama. Naravno da se kriza u Ukrajini u određenoj mjeri odrazila na ove odnose, no ja ne bih dramatizirao taj utjecaj. Može se reći da se između nas očigledno smanjio intenzitet kontakata na različitim razinama, u političkoj sferi, ali i u različitim drugim sferama, no u isto to vrijeme mogu sa zadovoljstvom utvrditi da se trgovačko-gospodarski odnosi razvijaju normalno, bez obzira ne sve te postojeće poteškoće. Čak, štoviše, drago mi je da mogu primijetiti da je prema rezultatima iz protekle godine naš robni promet, dakle obostrani, rusko-hrvatski, porastao za preko 10 posto u usporedbi s 2013. godinom te iznosi negdje oko 1 milijardu 600 milijuna dolara.
Hrvatska podržava sankcije koje Europska unija nameće Rusiji, dok istovremeno traži ulazak na rusko tržište, na kojem je već, ali pokušava biti prisutnija. Nedavno je i delegacija hrvatskih gospodarstvenika posjetila Moskvu. Je li to licemjerje ili način na koji se danas funkcionira u ovom globalnom svijetu geo-političkih odnosa?
Nikako to ne bih nazvao licemjerjem. Naravno da se Hrvatska priključila sankcijama, nama je svakako jasno da postoji blokovska disciplina, Hrvatska je članica Europske unije i nije mogla postupiti drugačije. Međutim, ja vam još jednom ponavljam, mi ovaj trenutak ne dramatiziramo, i ako uzmemo u obzir interese hrvatskih poduzetnika, biznismena, biznis uvijek ide tamo gdje vidi korist, znači za hrvatski biznis je prostrano, perspektivno rusko tržište korisno, i u stvarnosti to i jest tako, osobito nakon što je 1. siječnja ove godine počeo funkcionirati Euroazijski gospodarski savez, pa je tržište time postalo još veće.
Američki veleposlanik u Hrvatskoj zamjerio je Vladi što je hrvatsko izaslanstvo bilo u Moskvi. Tim kritikama se pridružio i šef oporbe Tomislav Karamarko. Kako Vi gledate na te reakcije?
Kao prvo, to govori o tome da postoje različita mišljenja, kad se radi o stajalištu gospodina Karamarka, a ako se osvrnemo na izjavu američkog veleposlanika, tada nažalost moram reći da to nije jedinstveni slučaj da američki predstavnici smatraju kako oni imaju pravo davati savjete, preporuke, podučavati druge države, druge vlade što im je činiti u ovoj ili onoj situaciji. No u isto vrijeme, kad bi netko pokušao dati savjete i preporuke Amerikancima, što im je činiti, kako bi to bilo dočekano? Naravno, bilo bi s negodovanjem odbačeno.