Rusija "će odgovoriti" ako počnu ubijati njezine građane bilo gdje, pa tako i na istoku Ukrajine, rekao je ruski veleposlanik pri EU u utorak, a predsjednik Ukrajine pozvao je svoje građane da izvjese zastave i pjevaju himnu u srijedu, koja zapadni mediji spominju kao dan invazije.
"Nećemo izvesti invaziju na Ukrajinu ako nas ne provociraju da to učinimo", rekao je Vladimir Čižov, ruski veleposlanik pri Europskoj uniji, kako ga je citirala u utorak ruska novinska agencija RIA.
"Ako Ukrajinci krenu u napadu protiv Rusije, nemojte se čuditi ako odgovorimo. Ili ako počnu otvoreno ubijati ruske građane bilo gdje - u Donbasu ili negdje drugdje."
Zelenskij pozvao građane da izvjese zastave
Proruski pobunjenici na istoku Ukrajine kažu da vlada u Kijevu priprema ofenzivu protiv njih. Ukrajina s druge strane optužuje Rusiju da je planira napasti jer je nagomilala više od 100.000 vojnika uz zajedničku granicu.
Dok se razmjenjuju optužbe traje intenzivna diplomatska ofenziva zapadnih čelnika u pokušaju da se smire napetosti i deeskalira kriza na rusko-ukrajinskoj granici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je u ponedjeljak svoje građane da izvjese zastave i zajedno pjevaju nacionalnu himnu u srijedu, 16. veljače koji zapadni mediji spominju kao dan napada.
Pokazuju cijelom svijetu da su jedinstveni
"Rečeno nam je da će 16. veljače biti dan napada, ali mi ćemo ga učiniti Danom jedinstva Ukrajine", rekao je Zelenskij.
Ukrajinski dužnosnici istaknuli su da predsjednik ne predviđa napad na taj dan, već da skeptično odgovara na medijske navode.
"Pokušavaju nas zastrašiti", ali na "taj dan izvjesit ćemo naše žute i plave zastave i pokazati cijelom svijetu da smo jedinstveni", poručio je Zelenskij.
Mihailo Podoljak, njegov savjetnik, rekao za Reuters da je predsjednik djelomice odgovorio "ironično" na medijske napise o potencijalnom datumu invazije.
Njemački kancelar sastat će se s Putinom
Novi njemački kancelar Olaf Scholz sastat će se u utorak prvi put s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u misiji s visokim ulogom u svrhu sprečavanja rata, a najveći ruski trgovinski partner u Europi upozorit će na dalekosežne sankcije ako napadne Ukrajinu.
Predviđeno je da će sastanak u Kremlju trajati nekoliko sati, a na kraju će biti održana zajednička konferencija za novinare.
Posjet dolazi u vrijeme kada su njemačko-ruski odnosi na najnižoj razini. Ukrajinska kriza vjerojatno će zasjeniti nekoliko neriješenih bilateralnih sukoba između Berlina i Moskve.
Scholz je tijekom svog posjeta Kijevu u ponedjeljak rekao da želi lobirati kod Putina za smirivanje krize u Ukrajini. Opisao je gomilanje desetaka tisuća ruskih vojnika duž ukrajinske granice kao "neshvatljivo".
Oštre gospodarske sankcije
Također je upozorio Rusiju da ne pokreće napad na Ukrajinu i naglasio da su EU i SAD spremne odgovoriti oštrim gospodarskim sankcijama.
Uoči posjeta, ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik pozvao je kancelarku da zauzme čvrst stav prema Putinu.
"Samo jasan ultimatum Putinu s rokom da naredi povlačenje svoje naoružane do zuba horde najkasnije do 16. veljače još uvijek može spasiti svjetski mir", rekao je Melnik novinama njemačke medijske grupe Funke u izjavi objavljenoj u utorak.
"Ako šef Kremlja zanemari ovo posljednje upozorenje, vrlo bolne preventivne sankcije Rusiji morale bi biti uvedene korak po korak već sljedeći dan", dodao je veleposlanik.
Obustava plinovoda Sjeverni tok 2
Melnik je rekao da bi sankcije trebale uključivati potpuni embargo na uvoz nafte, plina, ugljena i druge strateške robe, zamrzavanje ruske državne imovine u inozemstvu, potpunu zabranu ulaganja u Rusiji i opsežne osobne sankcije protiv ruskih čelnika i oligarha.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u međuvremenu je ponovila zahtjeve da Rusija povuče svoje vojnike s ukrajinskih granica.
Odgovornost za smirivanje stanja "jasno je na Rusiji", rekla je prije svog nastupnog posjeta NATO partneru Španjolskoj u utorak.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da bi ruska invazija na Ukrajinu također rezultirala obustavom plinovoda Sjeverni tok 2 za Baltičko more.
Sam Scholz je prije svog odlaska govorio o "vrlo, vrlo ozbiljnoj prijetnji miru u Europi".