Ruski utjecaj u Hrvatskoj nastavlja se širiti.
Iako neće imati kontrolni paket u budućem Agrokoru, Moskva će preko svojih banaka držati većinski paket dionica jedne od najvećih tvrtki u Jugoistočnoj Europi čak 44 posto nove kompanije. Istodobno, ruski veleposlanik u Hrvatskoj poručuje kako su spremni s Croduxom riješiti ekološki problem rafinerije u SlavonskomBrodu. Valja napomenuti kako se sve to događa se dok Hrvatska staje uz bok većini zemalja Europske unije koje zaoštravaju odnose s Moskvom.
“Postoji više tehničkih pitanja ali spremni smo ih otkloniti na obostrano zadovoljstvo tijekom narednih mjeseci”, rekao je nedavno Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj, a Božo Kovačević bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, mišljenja je da to može značiti da će na Hrvatsku i s jedne i druge strane biti povećan pritisak, sa Zapada da se u još većoj mjeri solidarizira s onima koji se osjećaju ugroženo, a sa strane Rusije, da se preuzete obveze moraju ispuniti i da se dugovi moraju vratiti.
I ruska Avenue grupa čeka zeleno svjetlo za realizaciju projekta turističkog kompleksa Kupari, a kao rješenje za Inu spominjao se ruski gigant Rosnjeft, čemu se otvoreno usprotivio američki ambasador u Hrvatskoj.
No, narušeni politički odnosi mogli bi se odraziti na realizaciju gospodarskih projekata, s tim da je u posljednjih deset godina robna razmjena ionako pala s tri i pol na pola milijarde dolara.
“Ostvarivanje nekih interesa koji se mogu ostvariti bilateralnim odnosima, ni na koji način ne dovodi u pitanje politiku EU i NATO-a, i mislim da bi na tome trebalo inzistirati”, ističe Božo Kovačević.
Jer svaki potez zapadnih zemalja u Moskvi se pomno prati.
“Uz naše granice raste potencijal NATO-a, nastoji se zaustaviti sudjelovanje Rusije u integracijskim procesima, izazvati nove sukobe i poticati stare sukobe u postsovjetskom prostoru i u regijama susjednim Rusiji”, rekao je prije dva dana Vladimir Putin.
U svemu sasvim sigurno ne pomaže neusklađena vanjska politika hrvatske Vlade i predsjednice, koja poziv u posjet Vladimiru Putinu, unatoč protjerivanju ruskog diplomata, ne misli povući
Čini se da su Rusi, dakle, definitivno Hrvatima u modi.
Istraživanje: Što kažu građani o protjerivanju ruskog diplomata?
Stoga RTL donosi prvo veliko istraživanje što kažu građani na odluku vlade o protjerivanju ruskog diplomata, kao i predsjedničina poziva Vladimiru Putinu da posjeti Hrvatsku čim prije.
Kako europska, pa tako ni hrvatska javnost nije vidjela jasne dokaze da je upravo Rusija odgovorna za trovanje bivšeg ruskog agenta na britanskom tlu, bilo je logično provjeriti misle li građani da je trebalo protjerati ruskog diplomata u znak solidarnosti s Britanijom.
Njih čak tri četvrtine ne podržava tu odluku Vlade, dok je tek nešto manje od 19 posto hrvatskih građana podržava. Pritom birači SDP-a i ostalih oporbenih stranaka prednjače u protivljenju, ali je zanimljivo da više od polovice HDZ-ovih birača također misli da Hrvatska nije trebala nikoga protjerivati.
Vrijedi podsjetiti da ovakav oblik solidarnosti s Britanijom kakav je pokazala Hrvatska nije pokazala gotovo trećina zemalja Unije, među njima i nama susjedna Slovenija, Austrija i Grčka. A Rusi su uzvratili hrvatskoj na jednak ili sličan način tako da uskratili vizu hrvatskoj diplomatkinji.
Više pogledajte u prilogu Petra Panjkote:
