U jeku inflacije i brige za svaku kunu, odlučili smo istražiti koliko za plaće svojih zaposlenih daje država. I dok je medijalna plaća oko 6300 kuna, među onima kojima je poslodavac država je i liječnik, koji je prema podacima iz prosinca prošle godine zaradio čak 72 tisuća kuna bruto. Gdje su u tom zamršenom sustavu raznih koeficijenata i dodataka predsjednik i premijer. 25 milijardi kuna država će ove godine iz proračuna potrošiti za svojih 250 tisuća zaposlenika u školama, bolnicama, državnim uredima, Vladi… tko je najplaćeniji?
''Plenković sigurno ulazi u prvih 100'', komentirao je građanin.
No to nije tako, premijerova plaća je u rangu 1. 800 mjesta.
''To je onda pošten premijer'', dodao je na to građanin.
Premijerova plaća od 23.157,53 kune po podacima iz prosinca 2021. tek je 1870. po visini ako se gledaju plaće s dodacima.
Dužnosnici nemaju dodatke poput onih u javnom sektoru. Plaća im se množi samo s koeficijentom.
''Nisam baš tako dobro rangiran, ali sjećam se zadnje što sam gledao. Nisam u prvih 1000 sigurno'', kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Najviša bruto plaća iz proračuna u prosincu 2021. isplaćena je jednom liječniku s KBC-a Zagreb. Radio je i u bolnici i na Medicinskom fakultetu i zaradio 72 tisuće kuna bruto, gotovo kao predsjednik države i Vlade zajedno.
U obrazovanju pak najplaćeniji je rektor Zagrebačkog sveučilišta, mjesečno prima 29 tisuća kuna, pet više od premijera.
''Ja imam najveći koeficijent, ali profesori mogu zaraditi i više na dodacima. Je li to logično je pitanje države. Visoki dužnosnici moraju imati velike plaće, moje zanimanje nije lako postići'', komentirao je Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Osim Borasa evo tko je još ušao u prvih 100 proračunskih plaća.
Tu su zaposlenici sveučilišta, Ustavnog vrhovnog suda. ureda predsjednika i uskoka. Kao i predsjednik Visokog kaznenog suda. Interes je mali, baš zbog plaće, žali se nakon natječaja za suce.
''Ma neće nitko doći raditi više, odgovornijeg posla na manju plaću'', rekao je Ivan Turudić, sudac Visokog kaznenog suda.
Sustav je godinama gomilao nelogičnosti - od sektora do sektora različiti su dodaci, različitih naziva - nekad više pravila unutar iste institucije.
''Kao predsjednik suda nisam bio ni u top 10. Oni su imali razne dodatke'', kazao je Turudić.
U javnom sektoru nelogičnosti su se nagomilale i kroz kolektivne ugovore priznaju oni koji su o njima godinama pregovarali.
''Svaki je sindikat vodio svoju bitku - za kolektivni smo bili zajedno, ali kod granskih je svatko gledao kako da za sebe namakne što više i tu smo imali podršku i ministara jer su i oni svaki za svoj sektor htjeli što bolje dogovoriti'', rekao je Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.
Posebna je priča s državnim tvrtkama, od kojih mnoge zarađuju na tržištu. Od njih pedesetak - pola direktora ima veća primanja od premijera. HPB preko 50 tisuća kuna, uhićeni pa pušteni šef šuma - 33, više zarađuje i direktor CA, vječitoga gubitaša.
Plaće bi im mogle biti i još više - odluči li se vlada na novi krug porezne reforme. Ministar za sada ne otkriva hoće li biti povišice za sve građane, jer je onima s najmanjim plaćama i najpotrebnija.
Naše će se plaće sasvim sigurno na stolu u Vladi naći prije nego što će Vlada razriješiti kaos u sustavu plaća koje se isplaćuju iz proračuna iako za to već imaju europski novac.
