Djeca ih žele uvijek, a u mjesecu darivanja roditelji im još češće ugađaju, pa su upravo igračke najprodavaniji artikl u predblagdansko vrijeme. Izbor je ogroman, no što se u igračkama nalazi i jesu li sasvim sigurne?
Tek što ih je obradovao sveti Nikola, spremne su i božićne želje. Igračke za mališane broj jedan su u košaricama roditelja upravo u vrijeme najveće predblagdanske potrošnje. No, znaju li što kupuju svojoj djeci?
"Ne možete znati što je u igračkama i od čega je napravljena jer deklaracije na njima nisu istinite", rekla je Utjeha Radman.
"Brine me ali ne znam na koji se to način može promijeniti", smatra Monika Halaček Valpotić.
Državni inspektorat je prošle godine analizirao 369 predmeta opće upotrebe. 170 na granici i još 199 s hrvatskog tržišta. Pronašli su 19 neispravnih igračaka.
U njima je bila nedopuštena količina bora i olova. Najviše je neispravnih plišanaca s lošim šavovima i sitnim dijelovima kojima se dijete može ugušiti. A paziti treba i pri kupnji mekanih plastičnih i gumenih igračaka.
"Najviše su zastupljene kao kancerogene tvari ftalati. Dodaju se u obliku omekšivala. I onda su i najviše prisutni u igračkama od omekšane gumene mase. I ono što u stvari zabrinjava je da su zabranjeni prije deset godina a mi ih i dalje nalazimo u igračkama", objasnila je Lidija Barušić, voditeljica ureda za predmete široke potrošnje u NZJZ-u dr. Andrija Štampar.
O kemikalijama u igračkama će se krajem tjedna raspravljati i u Europskom parlamentu.
"Budući da se u europski sustav uzbunjivanja RAPEX u koji se upisuju uzbune kada se na tržištu nađe opasan proizvod najčešće upisuju igračke. To je na europskom nivou 27 posto, u Hrvatskoj čak 44 posto uzbuna se radi o igračkama", rekla je europarlamentarka Biljana Borzan.
Savjet roditeljima je da kupuju u skladu s naznačenom dobi, a neispravnu igračku mogu prepoznati ponekad već po čudnom mirisu ili lošem materijalu. Sve kako bi oni najmanji bezbrižno uživali u igri.
