Novi ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs obavit će niz konzultacija prije donošenja odluke o načinu održavanja nastave u novoj školskoj godini, a u uvjetima epidemije koronavirusa. Fuchs bi se trebao sastati s predstavnicima agencija u sustavu obrazovanja, epidemiolozima, članovima Nacionalnog stožera civilne zaštite, predstavnicima prosvjetarskih sindikata, udruge ravnatelja, osnivača škola...
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručili su da im je "prioritet povratak svih učenika i studenata u učionice od nove školske i akademske godine", ovisno o epidemiološkoj situaciji. Sam ministar Fuchs nije sklon "lockdownu" u školama pa se epidemiološke mjere, navodno, ne bi primjenjivale u svim školama jednako, već samo u onima u kojima eventualno dođe do proboja virusa. To znači da bi se, prema procjeni epidemiologa, u samoizolaciju stavljali pojedini razredi ili pojedine škole.
Djeca su manje podložna zarazi
No, pitanje je koliko će taj, dojučer normalan način održavanja nastave, u epidemiološkom smislu biti siguran po učenike. S istim se dvojbama susreću u cijelome svijetu. U tekstu "Treba li slati djecu u školu tijekom pandemije koronavirusa?" Business Insider piše o istraživanjima američkih stručnjaka prema kojima su djeca manje podložna zarazi nego odrasli te općenito imaju blaže simptome ako se razbole od Covida-19.
"Najnoviji podaci pokazuju da djeca čine nešto više od 7 posto svih potvrđenih slučajeva Covida-19. Taj postotak vjerojatno je tako nizak jer se djeca mnogo rjeđe testiraju od odraslih. Djeca također čine oko 3 posto ukupnih prijavljenih hospitalizacija te otprilike pola posto svih smrtnih slučajeva od Covida-19", kaže dr. Tina Tan, profesorica pedijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Feinbergu.
04.09.2017., Bjelovar, I. Osnovna skola - Skole diljem Hrvatske iznova su otvorile svoja vrata pa su skolarci ponovno sjeli u svoje klupe, sto oznacava pocetak nove skolske godine.
Rizik povratka djece u školu
Još nije posve jasno zašto su djeca i mladi otporniji na Covid-19, ali postoje neke teorije. Jedan od tih, prema riječima dr. Tan, jest da djeca imaju bolji imunološki odgovor na virus te kako je veća vjerojatnost da će "ugostiti" i razboljeti se od drugih virusa "koji se u biti natječu s koronavirusom". No napominje da postoje i iznimke. Bebe mlađe od godinu dana i djeca koja žive u lošim higijenskim uvjetima izloženi su većem riziku od težih infekcija ili smrti.
Iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), tamošnjeg pandana našem Zavodu za javno zdravstvo, napominju da svatko mlađi od 18 godina potencijalno može sudjelovati u prenošenju zaraze, čak i ako nema simptoma. Ipak, čini se da djeca mlađa od 10 godina virus ne šire tako lako kao starija djeca i odrasli.
"Dijelom je to stoga što im je kapacitet pluća manji pa je i manje vjerojatno da će izbaciti dovoljno zraka da rašire bolest", tvrdi da. Nathaniel Beers.
S druge strane, nedavno istraživanje u Južnoj Koreji pokazalo je da djeca u dobi od 10 do 19 godina imaju veću vjerojatnost širiti koronavirus unutar obitelji više od ijedne druge dobne skupine. Zato roditelji moraju uzeti u obzir rizik koji vraćanje djece u školu predstavlja ne samo za njih, već i za njihovo neposredno okruženje.
Opasna izoliranost od učitelja i prijatelja
Nadalje, piše Business Insider, mlađa djeca mogu biti izložena povećanom riziku razvoja problema mentalnog zdravlja ako su izolirana od prijatelja i učitelja. Studija objavljena u travnju u časopisu American Medical Association Pediatrics pokazala je porast stope depresije i tjeskobe kod djece u dobi od dvije do šest godina dok je ondje na snazi bio "lockdown".
Dolaskom jeseni, djeca u SAD-u (a isto vrijedi i za Hrvatsku, nap.a.) iza sebe će već imati tromjesečno iskustvo nastave od kuće i bivanja u izolaciji. Pitanje izolacije predstavlja neizbježan stres od kojeg roditelji ne mogu posve zaštititi svoju djecu, a uključuje strah od zaraze Covidom-19, zabrinutost da se ne razbole njihovi roditelji i bližnji te brigu o financijskom stanju obitelji.
Tinedjžerima najviše nedostaje društvo
Tinejdžeri s više od ijedne druge dobne skupine, bore s iskušenjem "odsječenosti" od svog društva, a izolacija, depresija i anksioznost povećavaju rizik samoubojstva, navodi CDC.
"Pritom, više vremena provedenog na društvenim mrežama također može pogoršati osjećaje usamljenosti, uzbuđenosti, bijesa i očaja", kaže Cynthia Martin, psihologinja s Instituta Child Mind u New Yorku.
Iako su starija djeca u prednosti jer su već navikla komunicirati s prijateljima preko interneta, još uvijek su podložni osjećaju usamljenosti tijekom nastave na daljinu.
"Starijoj djeci i tenjdžerima zaista nedostaju njihovi prijatelji i osjećaj neovisnosti", ističe psihologinja Roseann Capanna-Hodge. "Tinejdžeri se bore s manjkom socijalnih veza više nego bilo koja druga skupina."
16.03.2020., Zagreb- Od danas ujutro zapocela je skola na daljinu za sve skolarce u RH. Djeca od petog do osmog razreda nastavu prate na Sportskoj TV. Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL
Negativan utjecaj na socijalne vještine
Što se tiče srednjoškolaca, Business Insider piše kako mnoge studije pokazuju da stalno učenje putem interneta ne pruža iste mogućnosti kao predavanja uživo. "Digitalna učionica može biti dosadna, stresna ili uznemirujuća za djecu kojoj to može biti naporno na mnogo načina", upozorava Capanna-Hodge.
Akademska regresija razlikuje se od obitelji do obitelji i ovisi o nizu čimbenika, uključujući i to koliko su roditelji uključeni u sudjelovanje svojih srednjoškolaca u nastavi na daljinu te koliko su sami srednjoškolci sposobni usredotočiti se na takav način rada. Učenje od kuće i samo virtualno komuniciranje s prijateljima i školskim kolegama moglo bi negativno utjecati na socijalne vještine djece.
"Učenje od kuće dovodi tinejdžere u rizik od gubitka socijalnih vještina, pogotovo ako mnogo vremena provode na društvenim mrežama. Oni mogu imati smanjeno razumijevanje neverbalnih osjećaja", smagtra Capanna-Hodge.
Nema 'pravog' odgovora na ključno pitanje
Ne postoji jedinstveni pravi odgovor na pitanje trebaju li roditelji na jesen poslati djecu u školu. "Prava" odluka je različita za svaku obitelj, a roditelji su s pravom zabrinuti hoće li njihovo dijete doći iz škole zaraženo koronavirusom.
Dr. Wendy Armstrong, profesorica medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Emory i majka dvoje školaraca još nije sigurna koji je pravi odgovor, piše Business Insider. Dvije stvari trebale bi joj pomoći u donošenju oduke: koliko je COVID-19 rasprostranjen u svojoj zajednici kada se škole otvore i koji su planovi koje škola ima da ublaži širenje.
