Roda koja je "odlučila" ostati uz obalu Korane u Karlovcu, te nije odletjela u Afriku s jatima ostalih roda, neće moći preživjeti zimu bez ljudske pomoć, jer će ostati bez hrane kada zima stegne.
Predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode na karlovačkom Veleučilištu veterinar Vedran Sljepčević kaže da osim te rode u Karlovcu on svakodnevno viđa i jednu u Draganiću, tako da prezimljavanje roda u našim krajevima nije jako rijedak slučaj, ali da one sigurno preživjeti zimu neće moći bez ljudske pomoći.
"Rode su predatori, hrane se ribom i mesom, te trebaju uloviti hranu da bi preživjele, a kada se tlo smrzne i više ne bude ni vodozemaca ni gmazova, ni glista, ni skakavaca, nemaju ni šanse da se prehrane bez pomoći čovjeka. Pogotovu ne", dodaje Sljepčević, "ako ne može letjeti i uloviti pokoju ribicu".
Upućuje zato Sljepčević ljude koji žele pomoći divljim životinjama u nevolji da se uvijek za savjet obrate Centru za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja u svrhu zaštite rijetkih i ugroženih vrsta Awap, koji se nalazi u Zaprešiću.
Voditelj Centra Zoran Horvat je u telefonskoj izjavi za Hinu dao odgovor kako pomoći rodama. Iako su jutarnje temperature ispod nula stupnjeva Celzijevih, tim rodama koje nisu mogle odletjeti za sada je dobro, snalaze se same, kaže Horvat, jer njima hladnoća ne smeta, jedu ribe, žabe, gliste i drugu mesnu hranu, ali će, kada zima stegne, ostati bez hrane.
Ljudi mogu rodama pomoći bacanjem ribica, može i morskih, ali i komade mesa, čija bi veličina trebala biti do desetak centimetara, jer rode hranu ne komadaju, nego gutaju cijelu, savjetuje Horvat.
Centar u Zaprešiću prihvaća i njeguje ranjene ptice i druge životinje, jedne rehabilitiraju i vrate u prirodu, a druge zadrže za stalno, pa tako imaju i ptice s amputiranim krilima. Među rehabilitiranim životinjama je nedavno bilo i pet roda, ali su one na vrijeme, u kolovozu, bile puštene u prirodu i svih pet je odletjelo i sada su vjerojatno u Africi.
