I hrana je energija /

Ukrajina i Rusija su među glavnim izvoznicama hrane u svijetu. Donosimo što RH i koliko čuva u svojim zalihama

Osim ruske nafte i plina, Ukrajina i Rusija pokrivaju oko 25 posto svjetskog izvoza pšenice, 20 posto izvoza kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja

6.3.2022.
8:00
VOYO logo
VOYO logo

Rusija Europu opskrbljuje naftom i plinom, ali zajedno s Ukrajinom pokriva četvrtinu svjetskog izvoza žitarica. Rat između tih dviju država donekle ugrožava Europu kada su u pitanju i prehrambene i neprehrambene namirnice.

Hrvatska u svojim robnim zalihama ima robu vrijednu oko pola milijarde kuna, ali smo proteklih godina prodavali ono za čim se potražnja svakog dana povećava - energente. Jesu li strateške zalihe dovoljne za dugotrajniju ratnu krizu provjerio je Ilija Radić.

Rat direktno uništava domove i živote, ali posredno posljedice pogađaju puno šire. Ugroženi opskrbni lanci u prvi plan ponovno stavljaju Strateške robne zalihe. Zato su Vladinoj međuresornoj skupini za rješavanje posljedica ukrajinske krize pridruženi i djelatnici Ravnateljstva za robne zalihe. 

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović: "To je nešto o čemu ćemo se dogovarati iz dana u dan o tome koje su potrebe i, naravno, provoditi postupke nabave koji će biti takvi da u svakom trenutku mogu odgovoriti visokim standardima koje postavlja Europska komisija."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska u 220 skladišta čuva robne zalihe u vrijednosti nešto većoj od pola milijarde kuna. 47 posto otpada na prehrambene zalihe, dok je 53 posto neprehrambenih zaliha.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među prehrambenim su žitarice, meso, mlijeko, jaja i voda. Od neprehrambenih najvažniji su naftni derivati, građevinski materijal, vozila i agregati, te oprema za opskrbu, smještaj i zbrinjavanje građana. A posebno se čuvaju i medicinski proizvodi poput antibiotika, lijekova i cjepiva.

Ukrajinski rat ugrožava opskrbu Europe prvenstveno energentima. 

Naftni stručnjak Miro Skalicki: "Iz Rusije plin dolazi prema planu. Više manje je to isto i sa naftom, nekakva su vrlo mala odstupanja. I 'ajde, treba se nadati da će to sve ići svojim tokom. Dobro je da Hrvatska ima nekakvu alternativu, to je LNG terminal koji u principu pomaže kao jedan dobavni pravac. Međutim, nisu samo hrvatske firme zakupile kapacitete nego i vanjski trgovci."

A potražnje će biti i na europskom tržištu gdje se zalihe energenata troše. Europske zemlje u prosjeku imaju popunjeno 31 posto kapaciteta zaliha plina što je upola manje nego 2020. godine.

Europske trendove slijedi i Hrvatska. Tako je u 2020. godini prodano 10 milijuna litara dizela i 420 tisuća litara plavog dizela iz robnih zaliha. U 2021. nije bilo zabilježbi o narudžbama naftnih derivata zato što se većina narudžbi odnosila na zaštitnu opremu protiv COVID-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, Hrvatska ima dovoljno zaliha, tvrdi ministar Tomislav Ćorić: "RH u ovom trenutku ima zaliha količine nafte i naftnih derivata nekoliko mjeseci i što se toga tiče možemo biti mirni."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U zalihe ne bi trebalo grabiti, smatra Skalicki, jer problem s energentima nije nestašica nego isporuka i ratom uzrokovana kriza:

"Nafte ima, raspoloživa je. Postoje dokazane rezerve nafte i plina za sljedećih 30 godina i u principu može doći do nekakvih kratkotrajnih problema zbog ovih stvari o kojima mi pričamo, ali dugotrajno ja ne vidim razloga za nekakve priče nikad više jeftin plin, nikad više jeftina nafta."

Ali osim ruske nafte i plina, dvije zaraćene države pokrivaju oko 25 posto svjetskog izvoza pšenice, 20 posto izvoza kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja. Iz Vlade umiruju tvrdnjama da je u zalihama stanje dobro, ali i oni se nadaju da će sukobi trajati što kraće kako se rezerve ne bi trebale trošiti.

fnc 22
USKORO
VOYO logo
Još iz rubrike
Image
ŠTRAJK NOGOMETAŠA /

Klub im je obećao nadoknadu dugova, no na to još čekaju. Šibenski prvoligaši ulaze u četvrti mjesec bez plaće